Brendiranje zemlje: Imidž BiH

Može li Bosna i Hercegovina postati brend na karti Evrope? Po čemu smo trenutačno prepoznatljivi, a po čemu bismo – uz dodatne napore – mogli postati? Ima li BiH jedinstven identitet i je li ga uopće moguće postići? Sve su to pitanja na koja se barem djelimično pokušao naći odgovor na konferenciji Identitet i imidž BiH, koja je prošle sedmice održana u organizaciji njemačke organizacije ”Friedrich Ebert Stiftung” u Banjoj Luci.

Stereotipi o Balkanu

Koliko god ova pitanja iziskuju temeljito preispitivanje i raspravu, učesnici konferencije saglasni su u ocjeni da je na njih nužno naći odgovore kako bi se BiH konačno trgnula i započela pričati vjerodostojniju, atraktivniju i šarmantniju priču svijetu o sebi te koristiti benefite koje upravljanje vlastitim identitetom i imidžom već godinama donosi državama koje su osvijestile ovaj fenomen i počele se sistematski baviti njime. Prvi koraci koji su učinjeni na području istraživanja identiteta i imidža, navode iz FES-a, pokazali su velike mogućnosti. Valja krenuti s postizanjem konsenzusa ključnih aktera i stručnjaka oko potrebe brendiranja te definirati polazišta, zaključak je donesen na temelju istraživanja koja su predstavnici FES-a u suradnji sa dr. sci. Božom Skokom, profesorom na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu i stručnjakom za identitet i imidž države, proteklih godina proveli o međusobnoj percepciji tri naroda u BiH, te njenom imidžu.

Amer Kapetanović, pomoćnik ministra vanjskih poslova BiH, istakao je da je imidž BiH u svijetu jako loš te da će ga teško biti izmijeniti. Naveo je da je to produkt kako stereotipa koji vladaju o BiH kao siromašnoj državi Balkana, tako i činjenice da je nakon rata dominantnu ulogu o svom bitnim pitanjima u BiH imala međunarodna zajednica. Kapetanović je podvukao da odgovornost, i to ponajveća, za tako loš imidž BiH u svijetu leži i u činjenici da je od građana došlo do potpunog gubitka vjere u politiku, te da istovremeno, iako ima zajednički utvrđene smjernice vanjske politike, nema konsenzusa za njeno provođenje.

Nenad Brkić, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, podvukao je da su imidž jedne države i ono što drugi misle o nama izuzetno značajni kako bi se konkurisalo i za povlačenje stranih investicija, ali da se u BiH na svemu ovome radi neorganizovano i sporadično. Urednik web portala Capital.ba Siniša Vukelić istakao je da je “BiH kao proizvod faličan, s puno mana te da za njega nisu zainteresovani oni koji njime upravljaju”. “Kako se obratiti svijetu, kada mi sami nismo uvjereni da je ono što nudimo dobro”, rekao je Vukelić, a ekonomistica Svetlana Cenić je ustvrdila da BiH već jeste brend na karti Evrope i da zauzima 82. mjesto. Od 2012. BiH je uvrštena na listu Country Brand Indexa (Future Brand, New York i Custom Research, New York), koja se radi na bazi 3.800 ispitanika raznih profila iz 18 zemalja. BiH je 82. od 118 zemalja, dok je Hrvatska 41, Slovenija 63, Albanija 94. i Srbija 108, a Makedonija i Crna Gora nisu rangirane.

Uljepšavanje stvarnosti?

Dino Musafić, filmski i pozorišni reditelj, govoreći o činjenici da je bh. umjetnost ono najbolje po čemu nas prepoznaju u svijetu, podvukao je da čak ni za to nisu zaslužne institucije države, već isključivo pojedinci.

Među novinarima, kada se postavlja pitanje kako BiH predstaviti drugima, mišljenja su podijeljena. Dok na jednoj strani dio medijskih djelatnika smatra da uprkos sumornoj svakodnevici, javnosti treba predočiti što više pozitivnih priča, na drugoj su oni koji ističu da u zemlji u kojoj vladaju siromaštvo, nezaposlenost, u kojoj caruju korupcija i nepotizam mediji imaju obavezu da to stavljaju u prvi plan.

oslobođenje

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE