Screenshot 2 58


AUTOR:
Portal 072info

DATUM:

Ustanovljeno je da je došlo do porasta broja slučajeva nasilja u porodici, rekao je u intervjuu za Fenu ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH Miloš Lučić.

Odgovarajući na pitanje kako pandemija utječe na stanje ljudskih prava u BiH, posebno kada je u pitanju porodično nasilje, Lučić kaže da u vanrednim okolnostima dolazi do povećavanja broja slučajeva nasilja i sve težih posljedica jer su žrtve pod posebnim pritiskom i izazovom, a prisutna je sve veća neizvjesnost u pogledu budućnosti, posebno u vezi egzistencijalnih pitanja i ekonomske stabilnosti.

“Podaci nevladinih organizacija koje vode sigurne kuće, potvrđuju da je period pandemije uzrokovao porast nasilja nad ženama. Prema podacima sa kojima raspolažemo iz nevladinog sektora, u odnosu na 2019. godinu, broj poziva na SOS linije, kao i broj zahtjeva za smještaj u sigurnim kućama se skoro udvostručio”, rekao je.

Mjerama kojima se ograničava kretanje, naveo je, najviše su pogođena prava osoba s invaliditetom, starih osoba, žena i djece; ugroženo je pravo na privatnost i zaštitu ličnih podataka jer su objavljivanjem imena osoba koje su u samoizlaciji iste diskriminisane od strane ostalih osoba.

“U okviru donatorskih programa podržali smo nevladine organizacije koje vode sigurne kuće kako bi se podržale njihove aktivnosti i prevazišli problemi uzrokovani pandemijom COVID-19. U tom smislu, realizovana su dva grant programa u ukupnom iznosu od 260.000 KM za osam sigurnih kuća za smještaj žena žrtava nasilja. Osim navedenog, Ministarstvo je svim nadležnim tijelima BiH, entiteta i Brčko distrikta dostavilo relevantne rezolucije i konvencije UN-a i Vijeća Evrope koje se tiču zaštite ljudskih tokom u slučaju pandemije ili neke druge nepogode ili katastrofe”, rekao je Lučić.

Svjedoci smo sve glasnije priče u regionu o seksualnom nasilju nakon događaja u Srbiji. Upitan kakve su informacije o seksualnom nasilju nad ženama u BiH, koliko se o tome zapravo zna i šta se preuzima, Lučić kaže da se kontinuirano prati stanje u ovoj oblasti i provode različite aktivnosti kako bi se ukazalo na probleme diskriminacije na osnovu spola.

“Često žrtve ne prepoznaju seksualno uznemiravanje i nisu sigurne kome se obratiti u slučaju seksualnog uznemiravanja, tako da rasprostranjenost ovog problema velikim dijelom ostaje nepoznata. Kao pomoć potencijalnim akterima u postupku efikasne prevencije i zaštite od uznemiravanja na osnovu spola i seksualnog uznemiravanja, Agencija je izradila Vodič za poduzimanje efikasnih mjera za sprečavanje uznemiravanja na osnovu spola i seksualnog uznemiravanja na radnom mjestu u institucijama BIH. Vodič je usvojilo Vijeće ministara BiH, a do sada je 45 institucija BiH donijelo odluke o nultoj toleranciji za seksualno uznemiravanje i imenovalo savjetnike za prevenciju. U saradnji sa Agencijom za državnu službu BiH, organizovana je obuka za 30 imenovanih savjetnika u decembru 2020. godine”, naveo je.

Podsjetio je da Istanbulska konvencija, koju je BiH ratifikovala 2013. godine, predviđa otvaranje lako dostupnih kriznih centara za žrtve silovanja ili seksualnog nasilja radi osiguravanja medicinskih i forenzičkih pregleda, podrške za doživljenu traumu i savjetovanje žrtava. U tom smislu, u okviru projekta “Jačanje kapaciteta institucija za rješavanje rodno zasnovanog nasilja u BiH”, koji finansira USAID, Agencija provodi pilot projekat uspostavljanja Kriznih centara za žrtve silovanja i seksualnog nasilja i trenutno pregovara sa zdravstvenim ustanovama kako bi se krizni centri otvorili u toku 2021. godine

“Kako bi doprinijeli podizanju svijesti o problemu seksualnog nasilja i uznemiravanja, planiramo regionalni sastanak na ovu temu, krajem februara 2021. Preporuke sa ovog regionalnog sastanka, biće predstavljene na konferenciji povodom Međunarodnog dana žena, koja će okupiti predstavnike zakonodavne i izvršne vlasti, ambasada, međunarodnih organizacija i civilnog društva”, kazao je Lučić.

Upitan šta njegovo ministarstvo čini na ublažavanju posljedica migrantske krize, naveo je kako je po zaključku Vijeća ministara Bosne i Hercegovine iz decembra 2020. godine, Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice zaduženo za osiguravanje humanitarnih potreba migranata, a to se prvenstveno odnosi na osiguravanje ishrane i sredstava za higijenu.

S obzirom na to da Ministarstvo vrši nadzor nad provođenjem Zakona o Društvu crvenog krsta/križa BiH, te da je nadležna institucija samom Društvu crvenog krsta/križa BiH, Ministarstvo je još u prošloj godini potpisalo Memorandum o saradnji sa predstavnicima ove organizacije. Putem Društva, a za čiji rad i funkcionisanje Ministarstvo na godišnjem nivou obezbjeđuje grant sredstva u iznosu od 150.000 KM, nabavlja se i distribura hrana, higijenske potrepštine, kreveti, posteljine, pokrivači i slično unutar migrantskih centara u Unsko-sanskom kantonu, Sarajevskom, te Hercegovačko-neretvanskom kantonu.

Od proglašenja pandemije u BiH, Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice, u saradnji sa brojnim domaćim i nevladinim organizacijama i ambasadama u BiH, pristupilo je izradi Plana mjera za suzbijanje posljedica COVID-a u smislu da su za sve ranjive kategorije (interno raseljene osobe, povratnici, osobe sa invaliditetom, Romi kao najbrojnija nacionalna manjina,…) obezbjeđeni paketi sa prehranom, sredstvima za higijenu i dezinfekciju.

“Nadalje, Ministarstvo je uključeno u sve aktivnosti koje vodi Ministarstvo sigurnosti po pitanju migranata, kako bi se ovo pitanje rješavalo na što kvalitetniji način, te koordiniran način svih nadležnih institucija. S tim ciljem, organizovao sam sastanak s ministrom sigurnosti i ministricom civilnih poslova kako bi se uskladile sve aktivnosti različitih institucija i pružila adekvatna briga za migrante koji borave na prostoru BiH, te kako bi se iznašla adekvatna rješenja za njihovo upućivanje u zemlje njihovog porijekla. Također, razgovorao sam i sa specijalnim predstavnikom za migracije i izbjeglice pri Vijeću Evrope, ambasadorom Drahoslavom Štefanekom na ovu temu, a zajedno smo posjetili i migrantski kamp u Hadžićima gdje smo se uvjerili u kakvim uslovima žive migranti. U ovom kampu boravi blizu 800 osoba, uglavnom žena i djece i uslovi su zadovoljavajući. Osigurana im je zdravstvena zaštita, sigurne kuće, a organizovane su i razne radionice za korisnike”, rekao je Lučić.

Na kraju je upitan za svoj status u Vijeću ministara BiH nakon što je uzdrmana koalicija između DNS-a, stranke koja ga je kandidirala, i SNSD-a. Lučić kaže da kao ministar za ljudska prava i izbjeglice u Vijeću ministara obavlja svoj posao profesionalno i savjesno i da apsolutno nema nikakvog pritiska.