Budite JAKO oprezni i zaštitite se: Ovo se može dogoditi i vama!

Sve je veći broj cyber napada u kojima su na udaru velike kompanije, ali i obični korisnici kojima se briše i krade sadržaj s računala, ucjenjuje ih se, hakira mailove, profile na Facebooku i slično.

U posljednje vrijeme zabilježen je veliki broj hakerskih napada koji su pokazali kako cyber kriminalci ne biraju mete – na udaru su se našle velike korporacije kao i brojni ‘obični’ korisnici koji su kliknuli na krivi link ili su hakeri iskoristili neki sigurnosni propust putem kojeg su uspjeli preuzeti kontrolu nad njihovim računarima i dokopati se važnih podataka i ličnih informacija. Prema rezultatima nedavnog istraživanja Centra za strateške i međunarodne studije (CSIS), cyber kriminal globalnu ekonomiju godišnje stoji oko 445 milijardi dolara, pri čemu gubici koji se odnose na lične informacije, poput hakiranih podataka s kreditnih kartica iznose oko 150 milijardi dolara.

Jedan od posljednjih trendova među hakerima i cyber kriminalcima su i tzv. digitalne otmice, odnosno ucjene u kojima hakeri putem malicioznog programa kojeg ubace u korisnička računala zaključaju ta računala i ucjenjuju korisnike – ako žele da im otključaju računala, moraju platiti određenu novčanu svotu.

Takođe, napadom i preuzimanjem kontrole nad računarima hakeri se mogu dokopati brojnih drugih važnih privatnih informacija koje mogu dalje iskoristiti – mogu ih prodati drugim kriminalcima ili sami iskoristiti za nove ucjene i prijevare s ciljem pražnjenja bankovnih računa. No ponekad najveća šteta nije niti novčana – osim kidanja živaca i izgubljenih sati u pokušaju rješavanja problema (koji se često rješava nošenjem računala na popravak), hakeri korisnicima mogu izbrisati ili ukrasti sav sadržaj s računala (sve vrijedne fotografije skupljane godinama, dragocjene podatke i slično), a ne treba napominjati niti koliko samo jedan hakirani profil na Facebooku ili mail račun može izazvati problema.

Koliki su česti hakerski napadi u kojima su korisnicima ukradeni lični podaci najbolje govori već spomenuto istraživanje u kojem se napominje da je skoro 40 miliona stanovnika SAD-a imalo problema s hakiranjem i krađom ličnih podataka, dok je istih problema imalo i oko 16 miliona Nijemaca.

Ono na što brojni sigurnosni stručnjaci upozoravaju internetske korisnike jest da se ove stvari (hakiranja, krađa ličnih podataka, pražnjenje bankovnih računa, preuzimanje kontrole nad računarima, brisane i krađa važnih podataka i fotografija) ne događaju ‘nekom drugom’, već su ugroženi baš svi internetski korisnici.

Pazite kojim stranicama surfate i koristite antivirusni softver

Iako se ponekad jako teško zaštiti od svih online prijetnji, u velikom broju slučajeva do zaraze računala dolazi nepažnjom samih korisnika koji posjećuju sumnjive stranice, otvaraju privitke u mailovima od nepoznatih osoba i slično te koji u svakodnevnom radu s računarom ne koriste antivirusni softver.

Antivirusni softver trebao bi biti jedan od prvih programa koje bi korisnici trebali instalirati na svoja računala jer ih oni štiti od brojnih online prijetnji i malicioznih programa, kontinuirano skenira mailove, datoteke i programe te upozorava korisnike na sve oblike potencijalnih opasnosti koje mogu ugroziti računalo. S obzirom da se na internetu konstantno pojavljuju nove prijetnje, potrebno je stalno nadograđivati programe i uvijek koristiti posljednju verziju antivirusnog softvera koja može prepoznati i zaustaviti sve nove maliciozne programe i druge prijetnje.

Osim korišćenja antivirusnih programa, sigurnosni stručnjaci napominju kako se i sami korisnici trebaju pridržavati nekih pravila za sigurnije surfanje internetom – trebali bi paziti koje stranice posjećuju i s kojih skidaju sadržaj, trebaju biti posebno oprezni prilikom instaliranja novog softvera i otvaranja privitaka u mailu, pogotovo ako dolaze od nepoznatih osoba.

Posebno treba paziti na phishing, odnosno mailove za koje se čini da ih šalje banka i u kojima se od vas traže da kliknete na link za određenu stranicu (koja može izgledati kao stranica banke) i tu upišete svoje bankovne podatke – to nikako nemojte raditi, jer banka to nikada neće tražiti od vas, već je riječ o lažnoj stranici na kojoj svoje lične podatke i broj kartice dajete direktno prevarantima u ruke.

Takođe, pored korišćenja antivirusnog softvera i opreza prilikom surfanja internetom, važno je koristiti i posljednje verzije operativnog sistema i konstantno nadograđivati sve programe jer nove verzije donose i patcheve za sigurnosne propuste koje bi hakeri mogli iskoristiti za napade na korisnička računala.

dnevnik.hr

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE