1633279972 SA BURNOUT TAD 520211001 183159931 mxf 00 00 08 15 Still001 750x422 1
AUTOR: H.D.
DATUM: lis 4, 2021 @ 7:10
KATEGORIJA: BiH / Vijesti
FIXGEHALT

Jeste li znali da više od 55 sati rada sedmično povećava rizik od moždanog udara za 35 posto. Ovo je posebno važno znati i zbog činjenice da sindrom sagorijevanja na poslu, ili “burnout”, 1. januara naredne godine postaje dijagnoza. Sindrom je uvršten na međunarodnu listu profesionalnih fenomena, a liječit će se kao i svako drugo oboljenje. To znači da će se zbog premora na poslu i zvanično moći odsustvovati s radnog mjesta, odnosno otvoriti bolovanje.

Dugotrajno radno vrijeme svake godine ubija stotine hiljada ljudi, pokazuju istraživanja Svjetske zdravstvene organizacije. “Burnout” često prevodimo kao pregorijevanje, sagorijevanje, ili izgaranje na poslu. Nastaje kao posljedica dugoročnih psiho-socijalnih stresova na radnom mjestu, ali i dugoročne izloženosti neetičnom ponašanju ili mobingu. Dijagnostika je veoma kompleksna, a ovaj sindrom je za sada moguće utvrditi jedino u Tuzli.

“Ovim problemom se u ovom trenutku bave samo eksperti u ovom području, ali bi problem trebalo prepoznavati i primarni sektor i Medicina rada. Što se prije prepozna sindrom sagorijevanja, osobi se može prije pomoći”, kazala je dr Nurka Pranjić, koordinatorica medicine rada u FBiH.

Od sindroma sagorijevanja na poslu najčešće pate zdravstveni radnici, zatim šalterski službenici u bankama, zaposleni u administracijama, ali i oni u proizvodnji.

Umor, smanjena koncentracija i motivacija za rad, neefikasnost u obavljanju radnih zadataka, najčešći su simptomi, što može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih posljedica, od kardiovaskularnih i mentalnih bolesti do karcinoma.

“Nažalost, nismo imali nekada mogućnost da zdravstvenog radnika pošaljemo na nekoliko dana slobodnih, da može da se odmori, jer taj fizički umor uz stalni psihički stres, je jedan od faktora koji, ustvari, doprinose sindomu sagorijevanja na poslu”, kazala je dr Antonija Verhaz, načelnica Klinike za infektivne bolesti UKC RS.

Dijagnostika i prepoznavanje simptoma

Dijagnostika se uspostavlja na osnovu intervjua i psihološke obrade, a prije toga je potrebno uraditi procjenu rizika psihosocijalnog stresa na poslu. Da bi se pravovremeno pristupilo rješavanju ovog problema, najbitnije je da osoba koja je izložena stresu na poslu, prepozna simptome.

“I onda je najbolje da se jave svom porodičnom ljekaru, koji veoma dobro zna, zapravo, o čemu se radi, koji će ih uputiti dalje. Procedura nalaže da se ide kod psihologa koji radi u Domu zdravlja, na tretman, onda na savjetovalište I ukoliko je potebno, uključuje se I psihijatar sa dodatnom farmakomterapijom”, pojasnila je Anela Hasanagić, psiholog.

Sagorijevanje na poslu postalo je društveno prihvatljiva pojava, ističu sociolozi, a kamen spoticanja je i činjenica da mobing nije adekvatno regulisan u pravnoj legislativi BiH.

“Biti žrtva na poslu, unutar neke organizacije i institucije je i danas, itekako, pojedincima ili grupama veoma teško priznati, izaći u javnost s tim, boriti se, s aspekta da u pravnoj regulaciji mobing nije dobro regulisan u pravnoj legislativi BiH”, kazala je Sarina Bakić, sociolog.

Pitali smo i građane Sarajeva jesu li bili žrtva mobinga i govori li se dovoljno o tome.

Prema dostupnim podacima kantonalnih i entitetskih zavoda zdravstvenog osiguranja, Bosna i Hercegovina se sve više suočava s nedostatkom radnika zbog odlaska na bolovanje, zbog čega se u našoj zemlji godišnje izdvaja okvirno 30 miliona konvertibilnih maraka za ovakav vid odsustva s radnog mjesta.

LIDER