Ćamila Omerović iz Glogove kod Bratunca živi sama, bez ikakvih primanja

Ćamila Omerović iz Glogove kod Bratunca živi sama, bez ikakvih primanja

Ćamila Omerović (73) iz Glogove kod Bratunca vratila se u ovo mjesto 2000. godine, gdje su u maju 1992. godine srpske vojne, policijske i paravojne jedinice u jednom danu mučile i ubile desetine civila i zakopale ih u masovnu grobnicu pored mjesne džamije, koju su nakon toga srušili.

Pomoć dijaspore

Ona, bez ikakvih primanja, sama živi u obnovljenoj kući.

Kaže da živi od plodova iz svoje bašte i ramazanskih vitri, koje joj donose mještani, ali i ljudi iz drugih mjesta i dijaspore koji je poznaju. Kako kaže, ljeti navrati poneki Glogovljanin iz dijaspore, donese novčanu ili drugu pomoć i to je sve.

– Sav novac koji dobijem rasporedim za plaćanje obaveza, ostavim za kupovinu drva i osnovnih potrepština. Dok sam imala kravu, prodavala sam mlijeko, lakše se živjelo. Nažalost, nakon smrti muža Zekira 2014. godine kravu sam prodala, jer narušenog zdravlja i u poodmaklim godinama nisam se mogla brinuti o njoj – kazala nam je Ćamila.

Mještani Glogove kažu da je ona vjernica, vrijedna i poštena žena te da se nikada nije požalila na težak život i samoću, a prema svojim mogućnostima, svakome pritekne u pomoć.

Smrt supruga

– Nažalost, sudbina mi je odredila da ne znam kako je biti majka. Muž Zekir i ja u dugogodišnjem braku nismo imali djece. Boreći se sa svojom samoćom, koja je teška kao svaka tuga i bolest, stalno se pitam kako majke Srebrenice koje su izgubile troje ili više djece podnose tugu, bol i samoću bez svojih najmilijih. Kada je meni ovako teško živjeti u samoći, kako li je njima – pita se Ćamila, koja potječe iz poznate glogovske porodice Sinanović, a od suprugove smrti živi sama.

Ubijeno 57 djece

Zločin u mjestu Glogova počinjen je 9. maja 1992. godine, kada su udruženim snagama srpska Teritorijalna odbrana, policija i JNA, predvođeni predsjednikom Kriznog štaba Miroslavom Deronjićem, za nekoliko sati pred mjesnom džamijom strijeljali 65 bošnjačkih civila. Tokom majskih dana u Glogovoj su Bošnjaci ubijani, odvođeni u logor u Osnovnoj školi „Vuk Karadžić“, a svi ostali su protjerani, dok je imovina u potpunosti opljačkana i uništena.

Tokom agresije na BiH, prema dostupnim podacima, ukupno su ubijena 422 Bošnjaka iz ovog naselja. Njih 134 ubijeno je tokom 1992. godine, dok je u genocidu, koji su počinile Vojska i dijelovi policije RS, ubijeno 220 Bošnjaka iz Glogove, a 68 stanovnika ovog mjesta je stradalo na drugim lokacijama u BiH.

O razmjerima stravičnih zločina svjedoči i činjenica da je najmlađa žrtva iz Glogove bila beba Meho Imamović, rođen 1992. godine, dok je u ovom naselju ubijeno ukupno 57 djece. Najstarija žrtva bila je Fatima Osmanović, rođena 1909. godine.

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE

NAJNOVIJE