Čavalić: “Napisao sam da će plate biti veće za 200-300 KM, ali samo ako”

Podijelite vijest

Admir Čavalić nosilac liste SZBiH za Parlament FBiH: prioritet svih prioriteta je fiskalno rasterećenje rada. Rođen i odrastao u Tuzli, gdje živi, radim i obrazuje se. Završio Ekonomski fakultet Univerziteta u Tuzli, dva puta magistrirao i sada je doktorant.

Kroz život je radio razne stvari – vodio vlastitu kompaniju za online marketing, upravljao udruženjem građana, radio u privatnom sektoru, zatim u obrazovanju i to prvo kao asistent i kasnije predavač, te zagovarao za ekonomske reforme u našoj zemlji. Odnedavno je gradski vijećnik u Gradskom vijeću Tuzla. Aktivno sarađuje sa domaćim i međunarodnim organizacijama s ciljem društvene promjene. Posjeduje međunarodno iskustvo – rad na terenu od Indije i Pakistana preko Evrope i Afrike pa sve do Sjedinjenih Američkih Država. Na predstojećim Opštim izborima kandidat je Stranke za BiH za Predstavnički dom Parlamenta FBiH.

BUKA: Ekonomista ste, imamo obećanja kako će plate i penzije rasti 50% je li to realno?

Vrlo je teško prognozirati rast plata u našoj zemlji – od strane ekonomista, a naročito od strane političara. Tako da smatram da je vrlo neozbiljno “razbacivati” se brojevima o rastu plata i penzija od 50%, 100.000 zaposlenih i slično, a bez da postoji validna analiza, set mjera kako da se to postigne i slično. Štaviše, i da postoji analiza, a lično sam radio na stotine datih, opet bi pojedinac trebao imati opreza, obzira, skromnosti u procjeni, razumijevajući aktuelne ekonomske i geopolitičke prilike. Kandidati na aktuelnim izborima, kao i birači moraju razumijeti da plate i penzije neće rasti zato što je neko rekao da će rasti, već zbog konkretnih reformi ili pak pozitivnih ekonomskih trendova. Nema trećeg puta. Zbog to sam u okviru vlastitog izbornog programa bio vrlo oprezan pri navođenju benefita koje nudim kao kandidat – napisao sam da će plata biti veće za 200-300 KM, ali samo ako uredim zakone o doprinosima i porezu na dohodak na način kako to godinama propagiram sa kolegama ekonomistima.

 Koje Vi ekonomske mjere nudite da građani žive bolje i da, prije svega, prežive inflaciju?

Napisao sam vlastiti izborni program (https://bit.ly/3LC8YjC). U okviru navedenog nudim set ekonomskih, političkih, institucionalnih, socijalnih i drugih mjera. Kada je riječ o ekonomskim mjerama fokus je na mjerama protiv inflacije, zatim tržištu rada i infrastrukturnim projektima, kao i izmjenama fiskalnog okvira. Konkretno, ovo podrazumijeva da se agilnije krene sa ključnim transformacijama – digitalna, energetska i zelena, te da se maksimalno rastereti privreda i građanstvo kroz ukidanje, privremeno ili trajno, parafiskalnih i drugih fiskalnih nameta. Potrebno je unaprijediti putnu infrastrukturu, naročito za kantone poput Tuzlanskog i Unsko-sanskog, a koji su totalno blokirani po ovom osnovu od FBiH. Postoji taj “maćehinski” odnos koji je potrebno mijenjati. Konačno, fokus je na tržištu rada tj. da se unaprijede federalni programi za zapošljavanje, po uzoru na susjednu Hrvatsku, ali i da se smanji fiskalno opterećenje na rad. Postoji još dosta mjera koje su pobrojane u okviru navedenog programa.

Zanimljivo je kako je ekonomija tek 4. na listi programa Stranke za BiH. Izgradnja funkcionalne Bosne i Hercegovine i ustavne promjene su broj jedan. Je li to malo nerealno ipak za to treba široki konsenzus?

U tradiciji je Stranke za Bosnu i Hercegovinu da se bavi državničkom politikom, što se jasno vidi iz naziva iste, ali i kroz historijat djelovanja. Zbog toga ne iznenađuje data numeracija. Međutim, rangiranje u ovom slučaju ne predstavlja davanje prioriteta (ustavnim pitanjima nad ekonomijom npr.). Svaka od stvari je bitna na svoj način i nemoguće je rješavati određena ekonomska pitanja na državnom nivou, bez da se izgrade funkcionalne institucije ili pak naprave ustavne promjene. Ono što je bitno jeste da se ne smije čekati, jer upravo nas to stanje čekanja košta već gotovo 30-tak godina. O čemu se radi? Ne mogu se ekonomske reforme pauzirati jer se čeka na neko veliko ustavno rješenje, i obrnuto. Život ide dalje, politika ide dalje, ekonomija pogotovo. Potrebno je maksimalno raditi “u hodu” tj. što se može uraditi danas. Upravo je navedeno novi duh Stranke za Bosnu i Hercegovinu, posebno izražen kroz kadrove koji su uglavnom politički najaktivniji, koju god ulogu preuzeli.

 Stranka za BiH fokusirana je i na dijasporu i povratak u BiH. Šta možete ponuditi ljudima da se vrate?

Bosna i Hercegovina spada u red zemalja koje najviše ovise o dijaspori. Ova ovisnost se prije svega odnosi na socijalnu podršku domaćem stanovništvu, djelimično i turizam. Dijaspora je veoma bitna za našu zemlju i od nje ne treba odustati. Kroz programsku deklaraciju, SBiH nudi mjere za adekvatnije povezivanje sa predstavnicima dijaspore, od kulture preko ekonomije, zatim mjere za pojednostavljivanje procedura za investiranje i unaprijeđenje održivog povratka. Posebno je zanimljivo to što se od dijaspore nastoji napraviti aktivni partner promjenama u našoj zemlji, a ne pasivni posmatrač. Mišljenja sam da je ključna transformacija po ovom pitanju ona koja će dijasporu promjeniti od “socijalne”, na čemu svi trebamo biti izuzetno zahvalni, ka “investicionoj” koja vodi dugoročnom progresu.

 Mnogo je Zakona koji u Federalnom parlamentu čekaju na usvajanje, s druge strane čini se da je potrebno mnogo novih zakona. Između ostlaog tu su i zakoni neophodni za EU put što je visoko na listi prioriteta SZBIH. Šta je Vaš prioritet?

Prioritet svih prioriteta u FBiH su zakoni koji se odnose na smanjivanje fiskalnog opterećenja rada. To je nešto što se davno uradilo u RS-u. Slične reforma su sprovele i susjedne zemlje. Konkretno, izmjena zakona o doprinosima i zakona o porezu na dohodak, na način da se spusti zbirna stopa doprinosa na 30%, uz zadržavanje poreza na dohodak na 10%. Ovim bi se automatski unaprijedio položaj radnika u ovom entitetu. Tu su i izmjene zakona koje bi stvorile pretpostavke za digitalnu transformaciju FBiH. Ogromna birokracija je izuzetan problem za čitavu državu i potrebno je raditi na ovome. Uz sve navedeno, smatram da je EU put najbitniji proces za našu državu tako da apsolutno podržavam sve zakone koje je potrebno usvojiti ili izmjeniti kako bi nastavili sa navedenim. Naravno, kao političar ću biti maksimalno konstruktivan u smislu sugestija za unaprijeđenje ovih zakona i/ili izmjena zakona. Ključni problem federalnog parlamenta je što je nefunkcionalan odnosno vrlo neefikasan u djelovanju. Moj prioritet kao federalnog parlamentarca je da postavim novi tempo rada koji će slijediti ostali.

Dio programske dekalracije u čije ime se kandidujete su i mladi. Je li moguće zaustaviti njihov odlazak i kako?

Bosna i Hercegovina dijeli sudbinu većine zemalja regiona po ovom pitanju. Moguće je usporiti, ali i ne zaustaviti odlazak mladih osoba. Tu sam vrlo konkretan i realan. Kako usporiti odlazak? Prije svega kroz uklanjanje svih suvišnih barijera na tržištu rada koje institucionalno blokiraju mlade osobe. Sistem treba da bude takav da vrlo jednostavno integriše mladu osobu u okvire tržišta rada. Ne suprotno. Uz navedeno, potrebno je za mlade obezbjediti nekakvu institucionalnu sigurnost, na čemu insistira Stranka za Bosnu i Hercegovinu, i što se već sprovodi od strane aktivnih načelnika ove stranke, poput npr. gospodina Efendića i gospodina Hrustanovića.

Malo se govori o pravima manjina u BiH, šta su Vama manjine i hoćete li, budete li izabrani, biti i njihov predstavnik?

U najširem smislu “manjina” je svako ko je na neki način ugrožen u našoj zemlji od strane trenutne “većine”. Shodno tome, to je vrlo relativan pojam, nažalost, nerijetko definisan mjestom življenja – kanton, FBiH ili RS, grad, opština ili selo i slično. Ekonomski sam liberal tako da je moje promišljanje i djelovanje utemeljeno na tri aksioma – život, sloboda i imovina. Shodno tome, obaveza mi je da štitim život, slobodu i imovinu svakog građanina Bosne i Hercegovine, bez obzira da li dijelili isto mišljenje, stil života, vrijednosti i slično. Naravno, institucije su tu da uspostave pravila i kroz ista sprovedu datu zaštitu. Zbog toga insistiram na izgradnji institucija koje će biti neovisne, objektivne i sve nas posmatrati isto. Kroz rad u Gradskom vijeću Grada Tuzla sam pokazao da se za sve borim podjednako i da mi se svako može obratiti kako bi stao u zaštitu prava. Građani to cijene, ja u to duboko vjerujem, tako da tako planiram raditi i u federalnom parlamentu.

Kako mislite riješiti problem loše zdravstvene zaštite, odlaska ljekara, liječenja djece putem humanitarnih akcija?

Potrebno je uspostaviti adekvatan sistem indikatora u zdravstvu, a kako bi znali da šta radimo dobro, šta pogrešno i u kojem smjeru treba voditi reforme. Prije svega pratiti redove čekanja. Nezamislivo je da se na neki pregled čeka po par mjeseci, dok u pozadini bolest napreduje. Radit ću na integraciji privatnog zdravstvenog sektora u ukupni zdravstveni sistem, konkretno sistem zdravstvenih osiguranja. Kao i u obrazovanju, tako i u zdravstvu može biti samo jedna podjela – kvalitetan rad uz poštivanje standarda i sumnjiv rad uz kršenje standarda – bez obzira da li riječ o javnom ili privatnom. Ako već imamo razvijenu privatnu zdravstvenu infrastrukturu onda je istu potrebno iskoristiti za dobrobit svih. Federalni nivo treba da ima ključnu ulogu u ovome, a posebno još u vezi rada kliničkih centara kod kojih se vodi kao osnivač.

Živite u kantonu gdje je zrak vrlo onečišćen. Koja rješenja nudite?

U okviru vlastitog izbornog programa ponudio sam mjeru koja se odnosi na subvencioniranje javnog prevoza. Čak ukoliko je moguće, jedinica lokalne samouprave, uz podršku federalnog nivoa za koji se kandidiram, treba da omogući par besplatnih linija, što dugoročno treba da motiviše građane da smanje korištenje automobila. Zatim, potrebno je širiti distributivnu mrežu centralnog grijanja, a kako bi se smanjio broj individualnih ložišta. Federalni nivo treba da uspostavi kontinuirane grant programe za prelazak na alternativne, čiste načine zagrijavanja domaćinstava – za ona domaćinstva koja se ne mogu integrisati u sistem centralnog grijanja. Konačno, potrebno je maksimalno raditi na tome da se moderniziraju termoelektrane širom FBiH i države, a kako bi manje zagađivale. Pokušalo se ići u tom pravcu sa Blok 7, međutim jedino što smo dobili jeste potencijalna afera gubitka gotovo 300 miliona KM.


Podijelite vijest