Čeka li nas ekstremno hladna zima? Stari kalendar najavio kada stiže snijeg i kada će biti prvi mraz

Nakon izuzetno toplog ljeta sve je više pitanja o tome kakva nas zima očekuje. Dok takozvani 100-godišnji kalendar za Njemačku najavljuje obilne snježne padavine već početkom decembra, savremeni meteorološki modeli ukazuju na drugačiji scenarij – blažu, ali vlažniju zimu u većem dijelu Evrope.

Euronews u svojoj analizi podsjeća na historijsko djelo nastalo još u 17. vijeku, koje se i danas često spominje kada se govori o dugoročnim vremenskim predviđanjima. Prema tom kalendaru, obilniji snijeg u Njemačkoj mogao bi početi već 1. decembra.

Ipak, važno je naglasiti da se ne radi o zvaničnoj meteorološkoj prognozi. Takva predviđanja nemaju naučnu pouzdanost i ne mogu se direktno primijeniti na Bosnu i Hercegovinu, ali i dalje privlače pažnju javnosti.

Kalendar iz samostana

Stogodišnji kalendar razvio je opat Mauritius Knauer u 17. vijeku, u samostanu Langheim u Gornjoj Frankoniji. Njegovo djelo „Calendarium Oeconomicum Perpetuum Practicum“ prvenstveno je trebalo pomoći poljoprivrednicima u planiranju radova i procjeni budućih vremenskih prilika.

Knauer je svoja predviđanja zasnivao na tadašnjim astrološkim vjerovanjima i posmatranju vremenskih obrazaca. Meteorolozi danas takav pristup smatraju zastarjelim i ne koriste ga prilikom izrade prognoza.

Prema ažuriranoj verziji ovog kalendara, lijepo vrijeme trebalo bi se zadržati tokom prvih dana septembra, dok je kiša predviđena već od 3. septembra.

Mraz u novembru

Oktobar bi, prema istom predviđanju, trebalo da počne kišnom sedmicom, nakon koje bi se smjenjivali topliji, hladniji i tmurni dani.

Prvi mraz najavljen je za 16. novembar 2026. godine, dok bi se desetak dana kasnije ponovo trebalo vratiti kišovito vrijeme.

Najviše pažnje privlači prognoza za početak decembra. Stogodišnji kalendar za Njemačku tada najavljuje mnogo snijega, ali ovakvo predviđanje nema vrijednost pouzdane dugoročne prognoze.

Snažan El Niño

Za razliku od historijskog kalendara, sezonska analiza meteorologa Andreja Flisa zasniva se na savremenim numeričkim modelima, među kojima su ECMWF, NOAA NMME i CFSv2. Prema toj analizi, zimu 2026/2027. mogao bi obilježiti izuzetno snažan, potencijalno historijski El Niño.

Riječ je o klimatskom fenomenu koji nastaje usljed neuobičajenog zagrijavanja površinskih i dubinskih voda tropskog Pacifika. El Niño mijenja atmosfersku cirkulaciju, zbog čega se njegove posljedice mogu osjetiti u brojnim dijelovima svijeta.

Prema zvaničnom izvještaju američke Nacionalne uprave za okeane i atmosferu, El Niño nastavlja jačati, uz više od 90 posto vjerovatnoće da će tokom jeseni i zime na sjevernoj hemisferi postati veoma snažan. NOAA procjenjuje i da postoji 69 posto mogućnosti da između oktobra i decembra dostigne historijsku snagu. Ipak, stručnjaci naglašavaju da očekivani utjecaji nisu zagarantovani.

Promjene u strujanju

Mjerenja pokazuju izraženo zagrijavanje tropskog Pacifika, uključujući veoma visoke temperaturne anomalije ispod površine okeana. Prognoze ukazuju da bi El Niño vrhunac mogao dostići tokom posljednjih mjeseci 2026. godine.

Takav razvoj događaja snažno utječe na globalno strujanje zraka. Iznad Sjeverne Amerike očekuje se takozvani „split-flow“, odnosno podjela mlazne struje na slabiji sjeverni i znatno aktivniji južni ogranak.

To bi sjevernim dijelovima Sjedinjenih Američkih Država i Kanade moglo donijeti blaže i sušnije vrijeme. Jug i istok SAD-a mogli bi imati više padavina, snažnije oluje i, naročito u drugom dijelu zime, češće prodore hladnog zraka.

Blaža evropska zima

Za Evropu prvi sezonski modeli uglavnom pokazuju blažu zimu. Glavno obilježje moglo bi biti izraženo zapadno i jugozapadno strujanje s Atlantika, koje bi u veliki dio kontinenta donosilo relativno topao i vlažan zrak.

Prema tom scenariju, temperature bi tokom decembra, januara i februara u većem dijelu Evrope mogle biti iznad višegodišnjeg prosjeka.

To, međutim, ne znači da neće biti hladnih prodora ili snijega. Sezonske prognoze prikazuju dominantan obrazac tokom nekoliko mjeseci, ali ne mogu unaprijed odrediti pojedinačne periode zahlađenja, snježne oluje ili vremenske prilike za određeni dan.

Padavine bez snijega

Zbog pojačanog dotoka vlage s Atlantika ukupna količina padavina mogla bi biti iznad prosjeka u zapadnim, centralnim i jugoistočnim dijelovima Evrope.

Problem za ljubitelje snijega predstavlja mogućnost da će zrak u nizinama i na srednjim nadmorskim visinama često biti previše topao. Zbog toga bi padavine češće mogle dolaziti u obliku kiše, a ne snijega.

Niži dijelovi srednje Evrope mogli bi imati manje snježnih epizoda nego inače. Istovremeno, najviši predjeli Alpa, naročito iznad 1.800 do 2.000 metara, kao i sjeverni i sjeveroistočni dijelovi kontinenta, mogli bi dobiti solidne ili čak natprosječne količine snijega.

Neizvjesno za Balkan

Prema prvom sezonskom scenariju, skijališta u Pirinejima, Apeninima, na Balkanu i u Škotskom visočju mogla bi se suočiti s manjkom prirodnog snježnog pokrivača i otežanim uslovima tokom dijela sezone.

Ipak, prognoze za udaljene mjesece nose veliki stepen neizvjesnosti, posebno kada je riječ o pojedinačnim državama i gradovima. Preciznija slika zime u Bosni i Hercegovini bit će moguća tek s približavanjem sezone i objavljivanjem novih mjesečnih i sezonskih prognoza.

Zbog toga trenutno nema pouzdane osnove za tvrdnju da nas očekuje ekstremno hladna zima. Rani meteorološki pokazatelji prije upućuju na mogućnost toplije i vlažnije sezone, uz povremene hladne prodore koji i dalje mogu donijeti obilniji snijeg.