Cenić: BiH je dva puta više zadužena nego što predstavlja javni dug

O planiranom kreditnom zaduženju Bosne i Hercegovine od 1,5 milijardi KM kod MMF-a ali i drugim ekonomskim prilikama u Bosni i Hercegovini, za dnevnik O kanala govorila je ekonomistica Svetlana Cenić.

U petak slijedi novi pokušaj usaglašavanja Fiskalnog vijeća oko pisma namjere za novi aranžman sa MMF-om. Potrebne su dodatne konsultacije. Jučerašnji pokušaj nije uspio. U Bosni i Hercegovini sve ide težim putem, čini se. Cenić smatra da je bh. vlastima na prvom mjestu problem utroška sredstava.

– To su neke stvari koje bi se očekivalo da sad MMF zahtijeva, s obzirom na prethodna iskustva. Ono što u zadnje vrijeme stalno ponavljam da od šest aranžmana samo su prva dva ispunjena u cjelosti, što će reći da su i realizovana sredstva, ali isto tako i uslovi iz pisma namjere, a da od 2009. godine mi imamo na sceni da se započne aranžman, uzme nekoliko tranši, zaustavi se onda kad treba ispuniti uslove. Nedavno je baš i rezidentni predstavnik MMF-a to isto objašnjavao, da su 2016. godine bile dvije tranše, a onda se zaustavilo iako je to produženi finansijski aranžman. Pretpostavljam da je to trenutno najveći problem vlastima, i vidite kako burno i žučno reaguju, čak i na ono pismo koje je nas pet uputilo MMF-u upravo sa molbom da znamo jasnu namjenu tih sredstava, da izbjegnemo loše primjere iz prethodnih aranžmana, a da ne kažemo i onaj brzi aranžman, namijenjen isključivo za sanacije posljedica COVID-a 19 iz proljeća ove godine, pa je trebalo od aprila do juna da se samo dogovore kako da rasporede pare, iako je uvijek ta tehnologija poznata, pogotovo kada je MMF u pitanju, ističe.

Ranije je upozorila da bi sredstva od najnovijeg kredita mogla biti upotrijebljena za krpljenje budžetskih rupa bez jasne namjene. – Od početka marta je zagovarala da se pregovara sa kreditorima da se dospjeli krediti i otplate odgode na neko vrijeme, pa da se zatim procijeni koliko je to Bosni i Hercegovini potrebno kreditnog zaduženja. Međutim, to nikad niko nije uradio nego se uzeo brzi aranžman, a onda odmah najavio i produženi aranžman.
Ja moram istaći da je aranžman sa MMF-om, bez obzira da li se radi o stand-by ili produženom finansijskom aranžmanu, zapravo podrška budžetu, i daje se zemljama članicama koje dođu u problem platnog bilansa, odnosno da bi se očuvala i makroekonomska stabilnost, zato je praćeno i nekim uslovima.
A ti uslovi upravo idu na to da se stvori bolje poslovno okruženje, da se pojača transparentnost, upravljanje rizikom, i slične stvari. Pare poreskih obveznika izvana troše vlasti, a vraćat će poreski obveznici iz ove države. Znači, red je da se uvede transparentnost u to trošenje, i da znamo da ono zaista ide za sanaciju svih ovih posljedica, za jačanje zdravstva, za obrazovanje, isto tako za stvaranje boljeg poslovnog okruženja i veću transparentnost.

Bosna i Hercegovina je dva puta više zadužena nego što predstavlja svoj javni dug. Javni dug je mnogo veći, nisu sabrali dug javnih i državnih preduzeća, koji je tačno 31.12.2017. godine iznosio 8,1 milijardu, sad je to već 8,5 milijardi i više, i dug zdravstva koji se u Bosni i Hercegovini procjenjuje na oko 2 milijarde. Kada to saberete, onda vidite da je mnogo više od tih nekih 35% sa kojima se barata kada je u pitanju javni dug izražen procentualno od BDP-a, kazala je.

Kada je u pitanju pismo koje je Cenić zajedno sa kolegama iz struke uputila MMF-u, ističe da u pismu traže jasnu namjenu sredstava da će ona zaista biti utrošena da se ekonomija što prije vrati u prijepandemijsko vrijeme, a onda da se pravi napredak.

– Ako su sredstva neophodna, onda solidarnost moraju iskazati i predstavnici vlasti u svom trošenju, ali isto tako da ona ide namjenski. To što neko kaže da smo protiv, mi smo eksplicitno protiv nenamjenskog i trošenja kao do sad. Vidite da je u isto vrijeme kada se oglasio gospodin ministar Vjekoslav Bevanda, vrlo uvrijedljivim tonom, ali isti dan je objavljeno da su stigla troja kola za Radmanović, Špirić i Krišto, da je 133 primljeno u vrijeme pandemije u radni odnos na državnom nivou. Prema tome, ne možemo se tako ponašati, dizati kredit, neko će vraćati, a mi ćemo zadržati stare navike. To što neko ne pročita dovoljno šta je napisano, pa daje sebi za pravo da vrijeđa, da omalovažava, to je već stvar elementarne pristojnosti. To je već pokazivanje strašnog neznanja šta to znači demokratija, šta su temelji jednog normalnog društva i kako se vodi dijalog, poručila je.

Pogledajte cijeli razgovor za O kanal