Centar za upravljanje kvalitetom zraka: Utjecaj saobraćaja na zagađenost veća nego što se mislilo

Oslanjanje zemlje na ugalj i drvo za grijanje i ugalj za proizvodnju električne energije čini gradove u Bosni i Hercegovini među najzagađenijima u svijetu tokom zimskih mjeseci. Zemlja ima petu najvišu stopu smrtnosti od zagađenja vazduha, navode iz Human Rights Watcha. Više od 100.000 djece živi u najzagađenijim gradovima BiH (Sarajevo, Tuzla, Zenica, Lukavac i Kakanj).

Iz Centra za upravljanje kvalitetom zraka u Ministarstvu komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo su kazali da su tri ključna alata za formulisanje strateških ciljeva za poboljšanje kvaliteta zraka i to: monitoring kvaliteta zraka, izrada inventara emisija te izrada modela disperzije zagađujućih materija, uključujući identifikaciju izvora i procjenu njihovog doprinosa na kvalitet zraka. Oni navode da u tom smislu Kanton Sarajevo ima najbolju mrežu stanica za monitoring kvaliteta zraka koju čini pet stacionarnih i jedna mobilna stanica kojima upravlja Zavod za javno zdravstvo.

– Pouzdani i provjereni rezultati se objavljuju kontinuirano, a oprema se redovno održava, za što se izdvaja na godišnjem nivou oko 300.000 KM. Osim toga, u saradnji s naučnim institucijama realizuju se različiti projekti u funkciji boljeg razumijevanja fenomena (toplotni otoci, ventilacioni koridori) meteoroloških podataka i ostalih specifičnosti sarajevske kotline, pri čemu treba apostrofirati temperaturne inverzije koji u velikoj mjeri utječu na koncentraciju polutanata u zraku. Upravo smo u saradnji sa švedskim partnerima kroz IMPAQ projekat došli do važnih spoznaja oko izvora porijekla čestica koje su ključni problem Kantona Sarajevo.

U tom smislu su uz upotrebu naprednih modela disperzije, ispitivanja hemijskog sastava čestica te receptorskog modeliranja identifikovani izvori, za koje smo naravno znali i ranije, ali sad imamo preciznije procentualno učešće. Npr. koliko utječe zagrijavanje objekata, ako se radi o fosilnim gorivima ili biomasi, zatim saobraćaj, industrija i posebno koliki je daljinski utjecaj, što se često zanemaruje, budući da zagađenje u Sarajevo dolazi i iz Kaknja i ostalih susjednih područja – kazali su za Faktor iz press službe Centra za upravljanje kvalitetom zraka KS.

Što se tiče vođenja Registra emisija, iz Centra ističu da su u pripremi inoviranja podataka, budući da su popisali sva kućna ložišta u Kantonu Sarajevo kroz pripremu Strategije ograničenja uglja i ostalih čvrstih goriva.

– Kroz saradnju sa švedskim partnerima smo dobili podatke o mjerenju emisija iz motornih vozila koji potvrđuju da je utjecaj saobraćaja na zagađenost zraka veći nego što se mislilo, a slijedi i detaljan popis privrednih i industrijskih pogona i proračun njihovih ispuštanja jer je puno problema u tom segmentu u vezi s izdavanjem dozvola, inspekcijskim nadzorom, osposobljenošću mjeriteljskih laboratorija i vjerodostojnošću njihovih podataka i sl. Kanton Sarajevo je za razliku od drugih sačinio bazni disperzioni model, Kartu kategorizacije područja po kvalitetu zraka, a uz nabavljenu opremu i edukaciju Zavod za planiranje i razvoj Kantona može vršiti simulaciju na koji način će gradnja novih objekata s izvorima zagađenja utjecati na stanje zraka, i u tom smislu odlučivati da li je zahvat moguć ili ne – poručuju iz press službe Centra.

Kanton Sarajevo je donio, kako kažu, dva važna strateška dokumenta u kojima su definisani ciljevi, mjere i konkretni projekti kako se riješiti zagađenosti zraka, koji je ipak izražen u zimskom periodu, dok je u ostalom dijelu godine stanje znatno bolje.

– Radi se o Kantonalnom planu zaštite okoliša koji sadrži Akcioni plan za zaštitu zraka do 2025. godine i Zeleni akcioni plan koji je Vlada Kantona donijela sredinom 2021. godine, a u kojem je zacrtan osnovni cilj, a to je da kvalitet zraka bude u skladu s evropskim standardima. Implementacija sistemskih mjera zahtijeva velika finansijska sredstva, vrijeme, i puno veće institucionalne i kadrovske kapacitete – ističu iz Centra za upravljanje kvalitetom zraka.

Također, pripremljena je Strategija ograničenja uglja i ostalog čvrstog goriva jer ističu da bez ograničenja korištenja ovih energenata nije moguće bitnije popraviti kvalitet zraka.

– Identifikovano je da imamo 43.000 individualnih ložišta, da se ogrjevno drvo koristi u najvećem broju objekata, da se ugalj koristi u blizu 6.000 ložišta, ukratko, u Sarajevu nije problem toliko ugalj kao energent koliko je biomasa jer se sagorijevanjem emituju PM10 čestice. Zato je u Sarajevu upotreba prirodnog gasa ključni prioritet i naravno korištenje drugih obnovljivih izvora poput termalne energije, solarnih sistema, toplotnih pumpi. U tom smislu je urađen kvalitetan elaborat u saradnji s Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) i to je svakako naša šansa u budućnosti – objašnjavaju iz press službe Centra.

Kad je riječ o projektima koje provodi Kanton Sarajevo, a koji doprinose smanjenju zagađenosti zraka, Centar za upravljanje kvalitetom zraka izdvaja:

1. Pilot-projekat subvencioniranja zamjene peći na ugalj i ostala čvrsta goriva certificiranim pećima i toplotnim pumpama u domaćinstvima u Kantonu Sarajevo iz 2021. godine – vrijednost projekta 550.000 KM (UNDP);

2. Nastavak pilot-projekta zamjene peći na čvrsta goriva (u 2022. i u 2023. godini) s dodatnih 2,5 miliona KM. Po ovom projektu zamijenjeno je 300 priključaka, a u narednom periodu planirana je zamjena još 300 priključaka;

3. Subvencioniranje priključaka na plin (“Priključak za 1 KM”) – vrijednost 240.000 KM;

4. Energetska efikasnost – 40 javnih objekata – vrijednost projekta 10 miliona eura (EBRD);

5. Poboljšanje energetske efikasnosti u zgradarstvu – projekat se realizuje u saradnji sa SERD-om, Ministarstvo sufinansira 50 posto troškova – vrijednost projekta 2,5 miliona KM;

6. Subvencioniranje troškova plina – izdvojeno cca 13 miliona KM (trenutno subvencija za 43.000 građana, a na osnovu Programa mjera zaštite najugroženijih kategorija stanovništva usljed povećanja cijene energenata koji je donijela Vlada Kantona Sarajevo);

7. Spreman tender za rekonstrukciju grijanja u Vogošći – Projekat “Rekonstrukcija kotlovnice i instalacija toplotnih pumpi voda-voda i kotlova na prirodni gas u kotlovnici preduzeća BAGS Energotehnika d.d. Vogošća” (pilot-projekat vrijedan 3,5 miliona KM).

Dalje dodaju da posebno treba spomenuti velike projekte Vlade Kantona Sarajevo na osavremenjavanju javnog prijevoza, nabavci niskoemisionih vozila, rekonstrukciji saobraćajne infrastrukture, razvijanju biciklističke infrastrukture i stimulisanju povoljnijih vidova urbane mobilnosti, čime će se redukovati utjecaj saobraćaja na zagađenost zraka.

– Dakle, imamo strateške planove, koristimo budžetska i kreditna sredstva za ove svrhe, za šta su potrebne stotine miliona maraka za jačanje daljinskog grijanja, projekte energijske efikasnosti, stimulisanja građana da utople objekte, da zamijene uređaje za zagrijavanje i neprihvatljive energente, da se uredi javni prijevoz, da poboljšamo upravljanje i ojačamo resurse bez čega nema čistog zraka. Naravno, dobar dio posla je na višim nivoima vlasti, a i na općinama u Kantonu Sarajevo.

Ono što je trenutno najveća briga je nastupajuća zima, zbog povećanja cijene energenata, energijskog siromaštva, koje se može nepovoljno odraziti na kvalitet zraka, pogotovo ako zima bude hladnija i ako nas meteorološke prilike ne posluže. Za situacije prekomjerne zagađenosti zraka imamo interventni plan, stručno tijelo prati stanje, poduzimat ćemo po potrebi različite mjere, a sve u svrhu zaštite zdravlja građana na koje utječe loš kvalitet zraka – poručuju iz press službe Centra za upravljanje kvalitetom zraka.

Faktor.ba