Černobil 40 godina kasnije: Naslijeđe katastrofe i novi rizici rata

Ukrajina će sutra obilježiti 40. godišnjicu najteže civilne nuklearne katastrofe u historiji – nesreće u Černobilu – u trenutku kada je ta lokacija ponovo pod rizikom zbog rata i mogućeg curenja radioaktivnih materija.

Dana 26. aprila 1986. u 1:23 ujutro, reaktor broj četiri nuklearne elektrane u Černobilu, na sjeveru Ukrajine, izmakao je kontroli tokom sigurnosnog testa, nakon niza grešaka u upravljanju. Eksplozija je uništila zgradu, a radioaktivni dim se proširio u atmosferu. Nuklearno gorivo gorjelo je više od deset dana, dok su helikopteri bacali pijesak, glinu i olovo kako bi zaustavili požar i smanjili zračenje.

Prema Međunarodnoj agenciji za atomsku energiju (IAEA), glavni uzrok katastrofe bili su ozbiljni nedostaci u dizajnu reaktora, uz kršenje sigurnosnih procedura. Radioaktivni oblak zahvatio je Ukrajinu, Bjelorusiju i Rusiju, a zatim i veći dio Evrope. Prvo upozorenje stiglo je iz Švedske 28. aprila, dok su sovjetske vlasti kasno reagovale – Mihail Gorbačov se javno oglasio tek 14. maja.

Broj žrtava i dalje je predmet rasprava. UN je procijenio oko 4.000 smrtnih slučajeva, dok Greenpeace navodi da bi broj mogao dostići i 100.000. Oko 600.000 “likvidatora” bilo je izloženo visokim dozama zračenja tokom sanacije.

Katastrofa je snažno uticala na stav javnosti o nuklearnoj energiji i ojačala antinuklearne pokrete širom Evrope.

Tokom ruske invazije 2022. godine, ruske snage su zauzele elektranu i boravile u visoko kontaminiranim zonama poput “Crvene šume”, što je izazvalo strah od nove nuklearne nesreće. Povukle su se nakon mjesec dana.

Oštećeni reaktor prekriven je starim betonskim “sarkofagom” i novijim zaštitnim omotačem (NSC), postavljenim 2016–2017. godine. Međutim, taj omotač je oštećen u februaru 2025. godine, a prema izvještaju Greenpeacea iz 2026, nije u potpunosti obnovljen, što povećava rizik od curenja radijacije, posebno ako se unutrašnja struktura uruši.

Područje u radijusu od 30 kilometara ostaje zona isključenja. Više od 4.800 kvadratnih kilometara u Ukrajini i Bjelorusiji i dalje je neprikladno za život, a procjene govore da će tako ostati hiljadama godina.

Grad Pripjat, udaljen tri kilometra od elektrane, nekada dom za 48.000 ljudi, danas je napušten i propada. Slična sudbina zadesila je i grad Černobil. Prije 2022. područje se moglo posjetiti uz vodiča, ali je danas zatvoreno, pretvoreno u svojevrsni rezervat prirode.