Screenshot 8 395
AUTOR: H.D.
DATUM:
KATEGORIJA: BiH / Vijesti

Svi nivoi vlasti u BiH su zaboravili da su samo korisnici, a ne vlasnici državne imovine, zbog čega je često zloupotrebljavaju, smatra Muharem Cero, ekspert iz ove oblasti. On je za Klix.ba govorio upravo o ovoj ponovo sve aktuelnijoj temi. Cero je podsjetio da, nažalost, 25 godina od potpisivanja Dejtonskog sporazuma pitanje državne imovine nije riješeno u BiH, uprkos tome što su se u tom periodu desile dvije presude Ustavnog suda BiH koje su prepoznale titulara vlasništva nad državnom imovinom. Prva se desila 2012. godine.

“Time je potvrđen i dejtonski kontinuitet državnosti BiH. Zanemarujući činjenicu da je BiH kao titular presudom obavezana riješiti pitanja statusne imovine na način da se donese Zakon o njenom upravljanju i raspolaganju, gotovo osam godina poslije toga dogodila se nova presuda Ustavnog suda gdje su i javna dobra i poljoprivredno zemljište prepoznati kao sastavni dio državne imovine. Onog trenutka kada je donesena ta presuda nastala je i kriza u BiH”, dodao je.

Na uzurpiranje državnog vlasništva izostale su reakcije institucija

Naglasio je da su upravo za tu krizu zaslužne vlasti na svim nivoima u BiH.

“U međuvremenu, zanemarujući obje presude, administrativni aranžmani u BiH su i dalje nastavili funkcionisati tako što su se prema državnoj imovini i iz sukcesije i iz kontinuiteta ponašali kao vlasnici, a ne kao korisnici. Čak je u potpunosti zanemaren i Zakon o zabrani raspolaganja državnom imovinom koji je donesen 2005. godine, gdje je rečeno da je svaka pravna radnja na državnoj imovini pod zabranom i da je svako prenošenje vlasništva sa države na nekog drugog pravno ništavno. Svi nivoi vlasti, ne samo RS, su nastavili realizovati ne korisnička, već vlasnička prava”, pojasnio je.

Kako je kazao Cero, tema o državnoj imovini BiH se aktuelizirala prvenstveno nakon što je navedeno da će se izgraditi aerodrom u Trebinju nakon sporazuma Srbije i RS-a.

“Onog trenutka kada je izostala očekivana reakcija BiH, prije svega Vijeća ministara BiH i njenog organa državnog Pravobranilaštva, da se zaustave ti radovi koji su, koliko ja znam, itekako poodmakli. Tu se upravo realizuju vlasnička, a ne korisnička prava entiteta s namjerom da se ta imovina prenese na susjednu Srbiju”, naglasio je.

Upravo taj izostanak konkretne reakcije državnih institucija ohrabrio je na sljedeći korak, a to je ponovno sklapanje ugovora između Srbije i RS-a o izgradnji tri hidroelektrane na Drini, koji se nedavno dogodio, smatra Cero.

“Opet, barem do sada nemamo reakciju Vijeća ministara BiH, državnih institucija, resornih ministarstava, državnog pravobranilaštva koje bi sada u ovom trenutku iz činjenice sačinjenog sporazuma trebalo djelovati proaktivno, uputiti na neustavnost i nezakonitost preuzetih radnji između Srbije i entiteta RS, odnoso između dvije elektroprivrede, što je zapravo i bilo jedna vrsta manevra u cijelom ovom projektu. Navedeno je da je riječ o investiciji i izmirenju dugovanja kako bi se zaobišlo ovo pitanje državne imovine. Pokušava se, naime, cijela priča okončati kao da dvije elektroprivrede ulaze u ovaj aranžman, a ne država i entitet”, naveo je.

Kako je kazao Cero, ovo zapravo ukazuje na to da je zanemarena državnost BiH i imovina koja je u njenom vlasništvu od 31. decembra 1991. godine.

“Sve radnje u tom periodu koje su učinjene na državnoj imovini su pravno ništavne, neustavne i vlasnički odnosi se moraju vratiti u prijašnje stanje. Nažalost, do danas nijedna radnja nezakonitog prometovanja državne imovine u BiH nije sankcionisana i proglašena pravno ništavnom. Stvorila se praksa koja je učinila ogromne štete državi i samim tim je dovedeno pitanje stvarnog povrata pravom vlasniku, jer se dogodilo nekoliko prometovanja i ona je mijenjala vlasništva i ko zna u čijim je sada rukama”, kazao je.

Dodikova opstrukcija uslijedila jer je utvrđeno da BiH nije sastavljena od entiteta

Da bi se donio zakon o državnoj imovini i vlasništvo vratilo u ruke BiH, Cero je naglasio da je bitno nekoliko koraka.

“Potrebno je izvršiti reviziju nezakonitih prometovanja, vraćanje imovine stvarnom vlasniku, u čemu aktivnu opstrukciju te radnje upravo vrše oni koji su postali nezakoniti vlasnici na svim nivoima vlasti”, istakao je Cero.


Govoreći o Dodiku i projektima aerodroma i hidroelektrana, Cero smatra da su takve političke izjave nebitne te da je Ustavni sud riješio titulara vlasništva i odgonetnuo tu dejtonsku prazninu.

“Dodikova opstrukcija proizilazi iz činjenice da su obje presude Ustavnog suda utvrdile da je neutemeljen koncept tzv. ‘dogovorne države’, odnosno da je BiH sastavljena od dva entiteta. On je želio pozicionirati model koji mu je omogućavao okončati njegov politički cilj, a to je disolucija RS-a i njena secesiju u nekom drugom smjeru, bilo prema Srbiji ili autonomnom državnom subjektu. Rješavanje državne imovine je ustvari poraz tog cjelokupnog procesa koji je Dodik brižno gradio godinama. Zbog toga on želi udaljiti i međunarodnu zajednicu, tačnije, OHR iz BiH i zanemaruje uslove za njegovo zatvaranje”, rekao je Cero.

I OHR je bio jasan po pitanju državne imovine

U svemu ovome, kako je dodao, nisu nevini ni ostali nivoi vlasti, pa je podsjetio na jedno od evidentnih uzurpiranja državne imovine.

“Općina Ravno je u 2006. godini prodala više miliona kvadratnih metara državnog zemljišta i to privatnoj osobi i tada je izostala reakcija pravobranilaštva i institucija, a to je stvorilo negativnu praksu koja traje i danas. Ukoliko bi se napravio registar državne imovine dalo bi se prepoznati da je ona u velikom dijelu bila predmet uzurpacija, organizovanog kriminala i mislim da je srce priče o sofisticiranoj visokoj korupciji upravo u koruptivnim radnjama prometovanja državne imovine mimo njenog titulara”, poručio je.

U vezi s ovom temom ranije smo kontaktirali ured visokog predstavnika u BiH (OHR) gdje su nam jasno kazali da je i javno dobro u koje spadaju rijeke i privredno zemljište također u vlasništvu države BiH te da u bilo kojim slučajevima gradnje na tom području trebaju biti zaštićeni njeni interesi.


Bili su jasni i o izgradnji aerodroma u Trebinju.

“Svako eventualno raspolaganje ili dodjeljivanje javne, tj. državne imovine mora biti u skladu s relevantnim zakonima, uključujući i Zakon o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom BiH, kao i relevantnim odlukama Ustavnog suda BiH”, naglasili su iz OHR-a.

Klix.ba