Cesta od Lašve do Travnika je noćna mora za vozače, kilometarske kolone su svakodnevnica

Magistralni put s prosječnom brzinom od 50 km/h

Prosječni godišnji dnevni saobraćaj (PGDS) na dionici Nević Polje – Kaonik na brojačkom mjestu Donje Putićevo iznosi preko 12.000 vozila, dok na dionici Turbe – Nević Polje PGDS izmjeren na brojačkom mjestu u Travniku iznosi oko 15.000 vozila.

Ovi podaci govore o opterećenosti ove magistralne ceste i dionice od samo 25 kilometara. Prosječna brzina na dionici Lašva – Travnik iznosi oko 50 kilometara na sat, a vremenski, uz poštivanje svih saobraćajnih znakova i bez gužve, potrebno više od 30 minuta da je pređete.

Iz JP Ceste FBiH su obrazložili da su brzine uvjetovane problemima nekontrolisanog priključivanja objekata na magistralnu cestu, lijevog i desnog skretanja te kretanja pješaka uz cestu.

Improvizovani kružni tokovi, semafori i pješački prijelazi uveliko otežavaju odvijanje saobraćaja i predstavljaju opasnost za pješake. Iz Cesta FBiH su istakli da bi izgradnja brze ceste dovela do poboljšanja odvijanja saobraćaja, ali i da se do izgradnje brze ceste Lašva – Nević Polje razmatra i modernizacija aktuelnog magistralnog puta M-5.

“Tranzitni i jedan dio lokalnih puteva prelaskom na brzu cestu dovesti će do rasterećenja magistralne ceste. Ipak, treba biti oprezan jer je, prema istraživanjima, oko 35 posto postojećeg saobraćaja tranzitni, dok je preostalih 65 posto lokalni i prigradski. Sa stručno utemeljenog gledišta, prihvatljiv je i koncept modernizacije magistralne ceste, povećanja broja traka i rješavanja čvorišta, kao prve faze do konačne realizacije projekta brze ceste na cijeloj dužini. Ovo se posebno odnosi na dionice izgradnje obilaznice Travnika i prolaska kroz Poslovnu zonu Vitez. Naravno, izgradnja brze ceste na cijeloj dužini jedina predstavlja kompletno i korektno dugoročno rješenje saobraćajnih problema na ovom području”, kazali su za Klix.ba iz JP Ceste FBiH.

Gužve, oštre krivine i nekvalitetan kolovoz

Dionica brze ceste Lašva – Nević Polje projektnom dokumentacijom bit će duga 25 kilometara i radi se o brzoj cesti s dva odvojena kolovoza. Svaki bi imao po dvije saobraćajne trake širine po tri i po metra. Glavne strukture su još i gradnja tri tunela te 18 mostova i vijadukata. Na ovom dijelu planirane su i četiri petlje u Lašvi, Kaoniku, Vitezu i Nević Polju.

Vozač i komercijalista Benjamin Kremić iz Zenice, svakodnevno koristi magistralni put M-5, a u izjavi za Klix.ba je kazao kako je nekada za prolazak pomenutom dionicom potrebno više od sat vremena.

“To je sigurno jedan od najgorih magistralnih puteva u državi s obzirom na to da ima dosta oštrih i nepreglednih krivina i usjeka, a odvijanje saobraćaja otežavaju i uključne ceste s lokalnih puteva. Poseban problem svim vozačima, ne samo meni, sigurno je gužva u Poslovnoj zoni u Vitezu po završetku smjene kada u koloni čekate po 30 minuta. Izgradnja brze ceste uveliko bi olakšala poslovanje i kretanje ovom dionicom, ali i bila ‘korak naprijed’ na povezivanju s Krajinom”, kazao je Kremić za Klix.ba.

Brza cesta treba svoju ekonomsku opravdanost

Diplomirani inžinjer saobraćaja i magistar tehničkih nauka Adis Imamović je izjavio kako je trenutna prosječna brzina na magistralnom putu M-5 nedovoljna za normalno odvijanje saobraćaja te ukoliko bi projektna brzina na brzoj cesti bila ispod 80 kilometara na sat da se postavlja pitanje ekonomske opravdanosti njene izgradnje.

“Izgradnja brze ceste je opravdana s aspekta njegovog opterećenja, odnosno prosječnog godišnjeg dnevnog saobraćaja. Brza cesta ima svoje karaktristike koje su u velikoj mjeri slične autoputu, a brzina je ograničena do 100 kilometara na sat. Pozitivna stvar je što ukrštanja u istom nivou nisu dozvoljena, znači da bi izgradnjom te ceste došlo do velikih infrastrukturnih promjena”, kazao je Imamović.

Dodao je da zbog PGDS-a magistralni put M-5 spada u prvi ili drugi razred čime joj se daje najveći prioritet u građevinskog smislu.

“Razvoj putne strukture je neophodan BiH, a posebno na ovom dijelu putne mreže. Ne treba zaboraviti i troškove koji se javljaju prilikom manjih brzina, naročito kada je u pitanju transport roba, ali i putnika. Sve ovo treba prepustiti stručnjacima kako saobraćajne tako i građevinske struke jer je ovo putna komunikacija koja vodi ka zapadnom dijelu zemlje što je ujedno i najbliža povezanost sa Sarajevom i istočnim dijelom BiH”, zaključio je Imamović.