Ceste zahtijevaju intervencije, crne tačke odnose živote, loše i željeznice!

Vlasti Federacije BiH donijele su Transportnu strategiju, na kojoj će se u narednom periodu, tačnije do 2030. godine, bazirati ulaganja te obnova i izgradnja autoputeva, magistralnih cesta, željezničkih pruga te aerodroma.

Uska grla

Transportna strategija objavljena je u petak u “Službenim novinama FBiH”. Zanimljivo je da je prethodna transportna strategija u većem bh. entitetu stara više od 15 godina!

transportna-strategija-2030

Faksimil objavljenog dokumenta

U ovoj strategiji se konstatira da veliki broj magistralnih i regionalnih cesta zahtijeva značajne intervencije. Kao problemi se navode prometna ”uska grla” u većim gradovima, crne tačke na cestovnoj mreži, loša geometrija, gusta izgrađenost duž trasa koja onemogućuje odgovarajuću rekonstrukciju, odnosno obilaznice.

Što se tiče autoputeva, zaključuje se da su potrebni novi ciklusi ulaganja i metode.

Kada je riječ o magistralnim cestama, ostvareni investicijski ciklus u proteklim godinama iznosio je 105 miliona eura, no program modernizacije magistralnih cesta još traje te se implementira dodatnih 60 miliona eura.

S tim u vezi, napominje se da se još čeka realizacija inicijative za nove akcize na gorivo od ukupno 15 feninga po litru, da bi se prikupljena sredstva izdvojila za izgradnju novih kilometara autoputa te magistralnih cesta.

Dijelom loša putna mreža, prema podacima iz ove strategije, godišnje odnosi brojne živote, tako da šest posto od ukupnog broja saobraćajnih nesreća bude sa smrtnih ishodom, dok 24 posto završi s težim povredama. O potrebi za poboljšanjem putne infrastrukture govori i crna statistika ovog vikenda, budući da su u dva dana smrtno stradale tri osobe.

U Vladinom dokumentu podvlači da se da željezničku mrežu karakterizira većim dijelom loša infrastruktura. I tu se ukazuje na kritičnost glavnih ”uskih grla”.

Kada je o željezničkoj mreži riječ, elektrificirano je tek 440,9 kilometara. Maksimalna brzina putničkih vozova iznosi 70 kilometara na sat.

Portugalski kredit

Ukupna vrijednost kredita drugog ciklusa, kako se navodi, iznosi 156 miliona eura, od čega je 60 posto sredstava dodijeljeno “Željeznicama FBiH”. Tu se spominje i kredit vlade Španije za famozne Talgo vozove te portugalski kredit za teretne vagone. Strategija se poziva na podatke iz 2015. godine, prema kojima je prevezeno ukupno 334.000 putnika i 8.882.000 tona robe.

Sarajevski aerodrom najznačajniji

Kada je riječ o aerodromima, kao najznačajniji se navodi sarajevski. Ovaj aerodrom ima maksimalni godišnji kapacitet od 800.000 putnika.

AUTOPUTEVI

autoput-ilustracija5

92 kilometra u upotrebi
285 kilometara ukupna planirana dužina
473 miliona eura iznosi implementirani kredit

CESTE

cesta-radnici

4.684 kilometra cestovna mreža s dvije trake
2.137 kilometara magistralna mreža s dvije trake
105 miliona eura iznosi implementirani kredit

ŽELJEZNICE

zeljeznice-fbih

608,5 kilometara duga željeznička mreža u FBiH
68,5 kilometara duga dvokolosiječna pruga
334.000 putnika prevezeno u 2015.

AERODROMI

aerodrom-sarajevo-nova-slika

800.000 putnika godišnji kapacitet Aerodroma Sarajevo
Potrebna veća ulaganja u Aerodrom Mostar
Aerodrom Tuzla iskoristiti za teretni zračni promet

Avaz.ba