Četiri od 10 žena u BiH doživjelo je neku vrstu nasilja u porodici

S Međunarodnim danom borbe protiv nasilja nad ženama počela je i kampanja “16 dana aktivizma protiv rodno uvjetovanog nasilja”, koja će trajati do 10. decembra, Međunarodnog dana ljudskih prava.

Uobičajena pojava

U patrijarhalnom bh. društvu nasilje će zauvijek ostati unutar brojnih porodica, ali prema istraživanjima OSCE-a, četiri od 10 žena u BiH doživjelo je psihološko, fizičko ili seksualno nasilje. Tri od pet žena smatra da je to uobičajena pojava, skoro polovina da je nasilje u porodici privatna stvar, a više od 40 posto žena ne zna ni šta da učini ako ga doživi. 

Profesorica Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, doc. dr. Sarina Bakić kaže da nasilje nad ženama nije karakteristika samo bh. društva, ali da je u BiH već tradicionalno prisutna netrpeljivost prema ženi. Problem dodatno komplicira i shvatanje da je sramota pričati o problemima ili nasilju u porodici.

Sigurna kuća

– Mnoge teorije, pogotovo iz psihologije i kriminalistike, potvrdit će da je nasilnik upravo iz porodice gdje je već činjeno nasilje. Iz siromaštva i nesigurnosti proizlaze psihički lomovi koji rezultiraju nasiljem. Ljudi su nezaposleni, nemaju novca, oko nas vlada medijska kultura spektakla, selebritija, bogatih, slavnih i lijepih, oni nisu u situaciji da žive tako, čak ne mogu ni elementarne potrebe da zadovolje, pa dolazi do različitih psiholoških lomova gdje nasilje postaje vrsta mehanizma za obračun sa stvarnim svijetom – kaže Bakić. 

Od početka pandemije u martu raste broj poziva, ali i žrtava nasilja, pa je u Sigurnu kuću u Sarajevu, s kapacitetom od 35, smješteno 30 korisnika. Menadžer Mubera Hodžić-Lemeš kaže da je prijem u objekt na tajnoj lokaciji moguć preko nadležne službe socijalne zaštite, policije ili pozivom na SOS telefon 033222000 ili besplatnu liniju 1265.

Rigoroznije mjere

Bakić ističe da se odlučnije mora rješavati problem, posebno u vrijeme COVID-19, kad su ljudi zatvoreni, izolirani i nervozni. Dodaje da obrazovne, institucije mentalnog zdravlja i nevladine organizacije moraju uraditi strategiju kako u sistemu obrazovanja mlade ohrabriti da govore o nasilju u porodici, a institucije vlasti da uvedu adekvatnije sankcije.

Evidentan porast

Psihologinja i psihoterapeutkinja Fondacije lokalne demokratije Dželila Mulić-Čorbo dodaje da je nasilje u porodici veliki problem i bez pandemije, a da će ono što slijedi nakon ekonomskog kraha i recesije ostaviti posljedice po kompletno društvo. 

– Evidentan je porast psihičkog nasilja, posebno kod porodica koje do pandemije nisu bilježile neke od oblika nasilja. Posebno nas brine status žena, žrtava nasilja odranije, koje su zatvorene s nasilnicima i nemaju kontakt s prijateljima, porodicom, komšijama, a pogotovo pristup SOS telefonima ili policiji – navodi Mulić-Čorbo.

Avaz