Hladnoća ne izaziva prehladu, toplim napitkom ne povećavamo nužno tjelesnu temperaturu, a sunčeve zrake mogu oštetiti kožu i zimi S dolaskom hladnijih dana ponovo se šire savjeti o tome kako sačuvati zdravlje i zaštititi se od niskih temperatura. Međutim, mnoge tvrdnje koje slušamo godinama nemaju naučno utemeljenje. Hladnoća sama po sebi ne izaziva prehladu, glava nije jedini dio tijela kroz koji gubimo toplotu, a ni zimsko sunce nije bezopasno.
Izdvojili smo četiri česta mita o hladnom vremenu i objašnjenja šta se zaista događa u organizmu.
1. Najviše tjelesne toplote gubimo kroz glavu
Često se može čuti da kroz glavu gubimo najveći dio tjelesne toplote, a ponekad se spominje i podatak da taj udio iznosi čak 80 posto. Međutim, to nije tačno.
Toplotu gubimo proporcionalno preko svih dijelova tijela koji su izloženi hladnoći. Budući da glava čini približno sedam do deset posto ukupne površine tijela, kroz nju ne gubimo toplotu brže nego kroz druge nepokrivene dijelove.
To, naravno, ne znači da zimi ne treba nositi kapu. Ona je korisna jer pokriva dio tijela koji bi inače bio izložen niskim temperaturama i tako pomaže u očuvanju toplote.
2. Topli napici brzo zagrijavaju organizam
Šolja toplog čaja nakon boravka na hladnoći mnogima je omiljeni zimski ritual. Iako pruža ugodan osjećaj topline, to ne znači da značajno povećava unutrašnju temperaturu tijela.
Slično tome, ni hladni napici neće bitno sniziti temperaturu tjelesne jezgre.
Zanimljivo je da u određenim vrućim i suhim uslovima topli napitak može čak pomoći organizmu da se rashladi. On može potaknuti znojenje, a isparavanje znoja s površine kože doprinosi snižavanju tjelesne temperature.
Zato nema razloga da se odreknete omiljenog toplog napitka tokom zime, ali treba razlikovati osjećaj ugode od stvarnog zagrijavanja organizma.
3. Hladno vrijeme izaziva prehladu i druge bolesti
Koliko puta ste čuli upozorenje da ne izlazite napolje mokre kose ili nedovoljno odjeveni jer ćete se sigurno razboljeti? Iako je važno zaštititi se od hladnoće, niske temperature same po sebi ne izazivaju prehladu, gripu niti infekciju respiratornim sincicijskim virusom (RSV).
Ove bolesti uzrokuju virusi, a ne hladan zrak.
Ipak, tokom zime povećava se mogućnost širenja respiratornih infekcija. Jedan od razloga je što više vremena provodimo u zatvorenim prostorijama, često u blizini drugih ljudi. Slabije provjetravanje omogućava lakše prenošenje virusa među osobama koje borave u istom prostoru.
Rizik od zaraze može se smanjiti redovnim provjetravanjem prostorija i korištenjem pročišćivača zraka s HEPA filterima.
Zbog toga hladniji dani nisu razlog da potpuno izbjegavamo boravak na otvorenom. Uz odgovarajuću odjeću i prilagođavanje vremenskim uslovima, šetnja ili lagano trčanje mogu biti dobar način da ostanemo aktivni tokom zime.
4. Zimi nema opasnosti od opekotina od sunca
Još jedna česta zabluda jeste da se tokom hladnih mjeseci ne možemo zaštititi od sunca jer njegove zrake ne osjećamo kao ljeti. Međutim, opekotine ne izaziva toplota koju osjećamo na koži, već ultraljubičasto (UV) zračenje, koje može prodrijeti i kroz oblake i maglu.
Poseban oprez potreban je tokom skijanja i vožnje snowboarda. Na većim nadmorskim visinama atmosfera apsorbira manje UV zraka, zbog čega je izloženost zračenju veća. Dodatni rizik predstavlja snijeg, koji može reflektirati do 80 posto UV zraka.
Tako koža prima zračenje direktno od sunca, ali i ono koje se odbija od snježne površine.
Kako zaštititi kožu tokom zime?
I u hladnijem dijelu godine važno je voditi računa o zaštiti od UV zračenja. Preporučuje se nekoliko jednostavnih mjera:
– Odgovarajuća odjeća: Prekrijte izložene dijelove tijela, a glavu i vrat zaštitite kapom i šalom.
– Krema sa zaštitnim faktorom: Koristite preparate širokog spektra sa najmanje SPF 15 na dijelovima kože izloženim suncu.
– Izbjegavanje najjačeg zračenja: UV zrake najintenzivnije su između 10 i 14 sati, pa u tom periodu treba ograničiti duži boravak na otvorenom.
Činjenica da su temperature niske ne znači da je koža zaštićena od štetnog sunčevog zračenja. Briga o zdravlju i zaštita od UV zraka potrebne su tokom cijele godine, a ne samo u ljetnim mjesecima.
Avaz.ba
