Četvrti izvještaj Evropske komisije o mehanizmu suspenzije viza za BiH

BiH mora poboljšati koordinaciju u upravljanju granicama i kapacitetima za upravljanje migracijama, nastaviti napredak u borbi protiv korupcije usvajanjem i implementacijom određenih zakona, ojačati borbu protiv organizovanog kriminala, uspostaviti kontakt centar za Europol te uskladiti svoju viznu politiku sa politikom EU, stoji u četvrtom Izvještaju o mehanizmu suspenzije viza koji Evropske komisija dostavlja danas EU Parlamentu i Vijeću.

Evropska komisija danas predstavlja svoj četvrti izvještaj o nastavku režima ukidanja viza za Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju i Srbiju, kao i za Gruziju, Moldaviju, Srbiju i Ukrajinu.

Izvještaj navodi radnje poduzete u 2020. godini na ispunjavanju preporuka iz prethodnog, trećeg izvještaja.

Migracija, azil i readmisija

Evropska Unija je pozvala Bosnu i Hercegovinu da u zimu uđe spremna po pitanju smještaja migranata i izbjeglica, kako se ne bi ponovila situacija od prošle zime kada su mnogi od njih ostali na otvorenom i bez adekvatnih uslova.

“U 2020. godini Bosna i Hercegovina se nastavila suočavati sa snažnim migracijskim pritiskom, s prisustvom velikog broja tražitelja azila i neregularnih migranata na njenoj teritoriji. Od početka 2018. godine EU podržava Bosnu i Hercegovinu u poboljšanju upravljanja migracijama i azilom,” navodi se u izvještaju te se dodaje da je EU je pružila pomoć BiH u rješavanju humanitarne krize 2020. godine “tokom koje je stotine izbjeglica i migranata ostalo ostavljeno bez nadzora u teškim zimskim uvjetima, dok raspoloživi prihvatni prostori nisu u potpunosti korišteni.”

“EU je pozvala vlasti da uspostave održivo i dugoročno rješenje za smještaj migranata i izbjeglica. Kao rezultat toga, Ministarstvo sigurnosti, koje će postupno preuzeti odgovornost za upravljanje prihvatnim objektima, je poduzelo određene korake. Kako bi se izbjeglo ponavljanje ove situacije naredne zime, potrebno je osigurati odgovarajuće uslove za prihvat migranata i izbjeglica,” navodi se u izvještaju.

Također se navodi da je BiH poduzela određene radnje u oblasti upravljanja granicom te da je nastavljena provedba strategije i akcijskog plana integriranog upravljanja granicom 2019-2023.

“Zakoni o strancima i azilu su na snazi i uglavnom su u skladu sa pravnom stečevinom EU, s izuzetkom amandmana usvojenog 27. maja 2021. godine na Zakon o strancima koji se odnosi na prisilno udaljavanje ili povratak stranaca koji su počinili određena krivična djela,” navodi se, te se dodaje du su potrebna daljna poboljšanja kako bi se osigurao efikasan sistem upravljanja migracijama i azilom.

Vizna politika BiH “također nije u potpunosti usklađena sa spiskom trećih zemalja čiji državljani podliježu vizi za kratke boravke u EU,” navodi izvještaj.

Saradnja sa državama članicama i Frontexom nastavljena je i 2020. godine, uključujući povratak i readmisiju državljana Bosne i Hercegovine, a BiH također provodi strategiju reintegracije povratnika 2020-2023, “uprkos ograničenim resursima,” stoji u izvještaju.

Vlasti u BiH su tokom 2020. godine, a posebno krajem godine, pokazale “vrlo ograničene kapacitete u pogledu migracija i azila, uključujući i upravljanje kriznim situacijama” te su se u rješavanju humanitarne krize “oslanjale na EU i međunarodnu finansijsku i tehničku pomoć.”

“Bosna i Hercegovina mora uložiti veće napore na ovom polju, uključujući usvajanje budžeta za migracije, a posebno efikasno koristiti raspoložive prihvatne kapacitete. Državne institucije i regionalne vlasti takođe bi trebale sarađivati kako bi osigurale efikasnu koordinaciju kapaciteta za upravljanje migracijama i funkcionisanje sistema azila,” navodi se.

Stoji da je BiH provela dodatne aktivnosti za podizanje svijesti javnosti o pravilima koja uređuju bezvizni režim u EU, uključujući maksimalnu dužinu boravka tamo a da su vlasti također pokrenule kampanju za informisanje građana o ubrzanim procedurama uvedenim u mnogim državama članicama i odvraćanje od podnošenja neopravdanih zahtjeva za azil.

“Ovo je vjerovatno doprinijelo smanjenju broja takvih zahtjeva u državama članicama od strane državljana Bosne i Hercegovine,” navodi se.

“U 2020. godini je granična policija nastavila je primjenjivati okvirni akcijski plan iz maja 2018., raspoređujući mobilne rezerve drugih sigurnosnih agencija kao pojačanje na različitim dijelovima vanjskih granica. Zajedničke granične patrole vršene su i sa Srbijom. Uprkos naporima u nadzoru granica, neophodni su efikasnija međuagencijska saradnja i mehanizmi koordinacije radi poboljšanja nadzora granica i registracije i identifikacije migranata. Operativna suradnja s državama članicama i Frontexom i dalje je bila zadovoljavajuća, unatoč činjenici da se jos čeka na potpis Bosne i Hercegovine na ‘Sporazum o statusu’ Evropske granične i obalne straže (Frontex) s EU o suradnji u upravljanju granicama (“statusni sporazum”).”

Tokom 2020. godine državljani BiH su državama članicama podnijeli 1,545 zahtjeva za međunarodnu zaštitu, 29% manje nego 2019. godine (2180), a stopa priznavanja ovih zahtjeva je pala sa 7,2% u 2019. na 5,1% u 2020.

U 2020. godini države članice prijavile su samo 12 ilegalnih graničnih prelazaka državljana Bosne i Hercegovine na vanjskim granicama EU, što za 48% manje u odnosu na prethodnu godinu, a i u 2020. godini je utvrđeno je da broj državljana BiH koji neregularno borave u EU smanjen za 14%.

Broj odbijanja ulaska povećan je za 91%, sa 4,270 slučajeva u 2019. na 8 150 u 2020.

Brojevi izdanih odluka o povratku državljanima Bosne i Hercegovine, i državljana koji su vraćeni iz EU u BiH se smanjio tokom 2020. godine u odnosu na prethodnu.

“Države članice i Frontex izvještavaju o dobroj saradnji u readmisiji s Bosnom i Hercegovinom i odgovarajućoj provedbi sporazuma o readmisiji EU,” navodi se u izvještaju.Pravosudna saradnja, javni red i sigurnost Izvještaj je ocijenio saradnju sa BiH po pitanju pravosuđa, javnog reda i sigurnosti generalno dobrom, te navodi da je BiH 2020. godine usvojila strategije za borbu protiv trgovine ljudima, lakim oružjem i drogom i da BiH ima kontaktnu tačku za Eurojust.

“Države članice generalno izvještavaju o dobroj saradnji sa Bosnom i Hercegovinom u oblasti sigurnosti. Bosna i Hercegovina je nastavila saradnju sa Europolom i Eurojustom i uključila se u zajedničke aktivnosti sa nekoliko država članica. EU je kontinuirano pozivala Bosnu i Hercegovinu na jačanje operativne saradnje s agencijama EU za pravosuđe i unutrašnje poslove, posljednji put na Vijeću za stabilizaciju i pridruživanje 13. Jula.”

U januaru 2021. godine, Ministarstvo sigurnosti izdalo je uputstvo za uspostavljanje kontakt tačke za saradnju sa Europolom; međutim, kontaktna tačka još nije u potpunosti operativna, navodi se.

Također se navodi da je BiH usvojila nove strategije u borbi protiv trgovine ljudima (za 2020.-2023., usvojene u januaru 2020.), protiv trgovine malokalibarskim i lakim naoružanjem (za 2021.-2024., usvojene u februaru 2021.) i protiv trgovine drogom (za 2018.-2023.).

“Zakonodavstvo o sukobu interesa još nije usvojeno. Rad antikorupcijskih tijela i istražnih i pravosudnih organa treba se pojačati, budući da je evidencija o optužnicama, krivičnim gonjenjima i osudama i dalje slaba,” stoji u izvještaju, te se dodaje da je nastavljena implementacija Zajedničkog akcionog plana za borbu protiv terorizma za Zapadni Balkan.

“Postoje sistemski nedostaci u operativnoj saradnji agencija za provođenje zakona zbog nedostatka usklađenosti krivičnog zakonodavstva u zemlji, pogoršanog slabom institucionalnom koordinacijom i vrlo ograničenom razmjenom obavještajnih podataka. Finansijske istrage i oduzimanje imovine uglavnom su nedjelotvorni. Nedostaje rigorozan i vjerodostojan sistem provjera prijava imovine nosilaca pravosudnih funkcija. Borbu protiv pranja novca potrebno je pojačati. Konačne presude u slučajevima korupcije na visokom nivou su vrlo rijetke i sankcije ne djeluju kao dovoljno sredstvo odvraćanja,” navodi se.

Uredi za upravljanje imovinom postoje u oba BiH entiteta, ali ne na državnom nivou, što predstavlja “ozbiljan problem za imovinu zaplijenjenu na državnom nivou, jer ne postoji ured za povratak imovine nadležan za omogućavanje praćenja i identifikacije prihoda stečenih kriminalom i druge imovine povezane sa kriminalom,” piše u izvještaju, te se dadaje da “nije bilo napretka u jačanju okvira za povratak imovine u 2020. godini”

Preporuke

Na kraju dijela koji se odnosi na BiH, u izvještaju se navodi da je država “poduzela mjere kako bi ispunila preporuke Komisije” ali da su potrebni dodatni napori u područjima upravljanja granicom i migracijama, borbe protiv pranja novca i borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala.

Posebno je potrebno dodatno obraditi sljedeća područja:

• Poboljšati koordinaciju, na svim nivoima, upravljanja granicama i kapaciteta za upravljanje migracijama, posebno osiguravanjem funkcionisanja sistema azila i obezbjeđivanjem odgovarajućih kapaciteta za prihvat migranata; poduzeti potrebne korake za potpisivanje ‘sporazuma o statusu’ sa Frontexom.
• Nastaviti napredak u borbi protiv korupcije, uključujući i na visokom nivou, usvajanjem i implementacijom efikasnih zakona o sukobu interesa, javnim nabavkama i zaštiti uzbunjivača, te osigurati efikasno funkcionisanje i koordinaciju antikorupcijskih tijela.
• Ojačati napore protiv organizovanog kriminala, posebno osiguravanjem efikasne saradnje među tijelima za provođenje zakona i sa tužilaštvima, kao i uspostavljanjem evidencije o proaktivnim istragama, potvrđenim optužnicama, krivičnim gonjenjima i pravosnažnim osuđujućim presudama protiv organizovanog kriminala.
• Uspostaviti kontakt centar za Europol i nastaviti napredak u implementaciji Zajedničkog akcionog plana za borbu protiv terorizma za Zapadni Balkan.
• Osigurati daljnje usklađivanje vizne politike Bosne i Hercegovine sa EU listama trećih zemalja koje zahtijevaju vizu, posebno u pogledu trećih zemalja koje predstavljaju neregularne migracije ili sigurnosne rizike za EU.