Cijene hrane padaju “kao puž” ali padaju: Koja su predviđanja za budućnost i do kada će trajati “inflatorno profiterstvo”?

2022. godinu su obilježile rekordne cijene hrane i goriva, potaknute ruskom invazijom na Ukrajinu od kraja februara. Prema predviđanjima svjetskih stručnjaka, inflacija će se zadržati i u 2023. godini, uz očekivani pad, ako ne dođe do nekog novog šoka.

Rekordne inflacije pogodile su velike ekonomije, poput Eurozone ili SAD-a, prenoseći taj efekt i na manja tržišta poput zemalja Zapadnog Balkana, čije su ekonomije uglavnom uvozno orjentisane.

Ubrzanje međugodišnje inflacije vođeno je u najvećoj mjeri višim rastom cijena hrane i rekordnim cijenama energenata.

Brojni građani su dovedeni doslovno do očaja zbog niske platežne moći, a sve kao posljedica inflacije koja je pogodila sve zemlje bivše Jugoslavije uz blage oscilacije. 

Koliko je hrana poskupila u regiji?

U Hrvatskoj, cijene hrane i bezalkoholnih pića porasle su za 19,7 posto. Stanovanje, voda, električna energija, plin i ostala goriva porasla su za 16,1 posto. Redovno održavanje domaćinstva u Hrvatskoj poraslo je za 15,8 posto, prijevoz za 11,5 posto, podaci su od kraja prošle godine. 

Crnogorci su polovinom prošle godine čvrsta goriva plaćali 49,9 posto skuplje u odnosu na prošlu godinu, ulja 37,6 posto skuplje, povrće 35,8 posto, hljeb i žitarice su plaćali 33,3 posto više nego 2021, mlijeko i jaja 29,3 posto, održavanje stana im je poskupjelo za 25,3 posto.

Cijene hrane u Srbiji su povećane za 23 posto u odnosu na prošlu godinu, a mlijeko za čak 42,8 posto.

Cijene hrane u svijetu i dalje u padu

Vrijednost indeksa cijena košare osnovnih prehrambenih proizvoda na početku godine niža je za 18 posto od vrijednosti u martu prošle godine, prvom mjesecu ruske invazije na Ukrajinu. Cijene hrane pale su i u januaru, deseti mjesec uzastopno, odražavajući pojeftinjenje uljarica te mlijeka i mliječnih proizvoda, objavila je UN-ova agencija za hranu i poljoprivredu (FAO).

Indeks cijena košare osnovnih prehrambenih proizvoda pao je prošlog mjeseca za jedan bod u odnosu na revidiranu vrijednost u decembru, na prosječna 131,2 boda, što je najniži nivo od septembra 2021. godine, prenio je Reuters pozivajući se na FAO.

Vrijednost tog indeksa na početku godine niža je za 18 posto od vrijednosti u martu prošle godine, prvom mjesecu ruske invazije na Ukrajinu. Najviše su na početku godine pojeftinila biljna ulja, za 2,9 posto u odnosu na decembar, zbog prigušene potražnje za palminim i sojinim uljem te obilnom ponudom suncokretova i ulja uljane repice.

Pale su i cijene mlijeka i mliječnih proizvoda, za 1,4 posto, te šećera, za 1,1 posto u odnosu na decembar.

Cijene žitarica bile su više-manje nepromijenjene u odnosu na decembar, budući da je 2,4-postotno pojeftinjenje pšenice pod utjecajem snažne proizvodnje u Rusiji i Australiji, neutraliziralo 6,2-postotno poskupljenje riže, podržano valom potražnje u pojedinim azijskim zemljama. U odnosu za prošlogodišnji januar cijene žitarica bile su više za 4,8 posto, izračunao je FAO.

Značajnije se u odnosu na decembar nisu promijenile ni cijene mesa, budući da je pojeftinjenje mesa peradi, svinjetine i ovčetine bilo protivteža poskupljenju govedine na valu pojačane potražnje.

U odvojenim procjenama ponude i potražnje na tržištima žitarica, FAO je povisio prognozu globalne proizvodnje žitarica u 2022. godini, na 2,765 milijardi tona, s dosada prognoziranih 2,756 milijardi tona.

Agencija predviđa rekordnu globalnu proizvodnju pšenice u 2023. godini zahvaljujući revidiranim procjenama zasijanih površina u Australiji i Rusiji.

Prve naznake za 2023. godinu signaliziraju veću površinu zasijanu ozimom pšenicom na sjevernoj hemisferi, navodi FAO, upozoravajući ipak da bi poljoprivrednici zbog viših troškova mogli smanjiti upotrebu gnojiva, što bi moglo negativno utjecati na prinos.

Potrošnja žitarica trebala bi se u sezoni 2022/23. blago smanjiti, za 0,7 posto, na 2,779 milijardi tona.

Šta se to dešava sa cijenama kod nas?

Uspoređujući cijene nekih namirnica iz decembra sa cijenama u februaru, može se primijetiti znatna razlika. Šta će nas tek čekati do kraja 2023. godine? 

Od prvog januara brojni građani u Sarajevu ali i u čitavoj BiH su primijetili naglu promjenu cijena određenih namirnica. Prije samo mjesec i po dana, tačnije u decembru 2022. godine pojedine namirnice smo plaćali čak 100% jeftinije, ali početak 2023. godine je očito donio nove cijene.

Iz Udruženja potrošača Kantona Sarajevo su rekli da je još rano prikupiti konkretne i službene informacije o poskupljenjima u 2023. godini. Također, dodali su kako se u EU inflacija smanjuje, pa se očekuje da i mi pratimo te cijene, ali ne znači da će biti tako.

U nastavku pogledajte usporedbu cijena nekih namirnica iz decembra 2022. godine sa cijenama od januara i februara 2023. godine: 

Banana: decembar 2,75 KM, januar 3,55 KM (29%), februar 3,70 KM 
Mljeveno juneće meso: decembar 14,45 KM – januar 15,95 KM (10%), februar 15,95 KM 
Jabuka (idared): decembar 1,25 KM –januar 1,75 KM (40%), februar 1,35KM
Pileći filet (Ovako): decembar 9,95 KM – januar 12,95 KM (30%), februar 12,60 KM
Jaja 10 komada: decembar 3,25 KM – januar 3,90 KM (20%), februar-3,80 KM 
Toalet papir (Violeta): decembar 8,10 KM – januar 8,75 KM (8%), februar 7,85KM 
Narandža: decembar 1,65 KM – januar 3,45 KM (110%), februar 2,95KM
Ulje (Bimal): decembar 3,75 KM – januar 3,95 KM (5%), februar 3,70KM 
Stolni margarin (Zvijezda): decembar 1,55 KM – januar 1,75 KM (13%), februar 1,55 KM
Šećer (Brazilias): decembar 2,20 KM – januar 2,30 KM (5%), februar 2,15 KM 
Crveni luk: decembar 0,75 KM – januar 1,55 KM (105%)

Mliječni proizvodi još nisu svi poskupili ali je osjetno je poskupljenje u februaru. Hrana za bebe je također poskupila, u decembru prošle godine iznosila je 34 KM. U februaru je ta cijena nešto niža i iznosi 37,60 KM. 

Pored toga i cijena hrane za životinje se znatno promijenila. Naprimjer, hrana u konzervi brenda “Friend” koja je prošle godine iznosila 1,80 KM, a danas cijena ide do 2,40 KM, što znači da je hrana poskupila za 33%.

U ove cijene ne ulaze artikli koji mogu biti na akciji što određuje sam trgovac.

Cijene goriva su u padu. Maloprodajna cijena dizela na bh. pumpama u prosjeku u decembru je bila 2,96 KM, dok danas prosječna cijena dizela je 2,71 KM. Benzin nešto jeftiniji, u decembru procječna cijena je iznosila 2,72 KM, dok danas iznosi oko 2,56 KM. 

I dalje sporna visoka cijena mlijeka. Cijena litre mlijeka u bh. prodavnicama odavno je iznad 2KM. Bh. farmeri tvrde da je ta cijena neopravdana, s obzirom na njen nesklad u odnosu na otkupnu. Otkupna cijena mlijeka, ovisno od klase, iznosi od 50 do 60 feninga po litru, što je brojne farme dovelo do gašenja.

Što se tiče cijena brašna u narednom periodu, iz federalnog ministarstva nam donose dobre vijesti. 

“Trenutna visoka inflacija u BiH rezultat je strukture potrošnje koju imamo u BiH, jer u toj potrošnji dominira hrana, energija i najnužniji izdaci. U kontekstu cijena brašna, prema informacijama kojim raspolaže Federalno ministarstvo trgovine, evidentno je da su se cijene pšenice na berzama stabilizirale. Ukoliko se trend pada cijene pšenice na referentnim berzama nastavi realno je očekivati da u narednom periodu neće doći do povećanja cijena, odnosno očekuje se snižavanje cijena brašna“, navode iz Federalnog ministarstva trgovine. 

Odgovor na pitanje kako je moguće da su cijene goriva u padu ali ne i cijene životnih namirnica i šta se treba desiti da bismo imali niže cijene u 2023.godini ima Igor Gavran, ekonomski analitičar koji je u intervjuu za BUKU kazao nekoliko važnih stvari. 

“Pad cijena namirnica se mora dogoditi i jedini objektivan faktor koji ga može “spriječiti” bilo bi poskupljenje električne energije za koje nema nikakvog osnova i ne smije se dogoditi barem u Federaciji BiH (jer je u RS ova pogrešna odluka već donesena). Hoće li se pad cijena odvijati spontano i sličnim tempom kako su cijene rasle ili će biti potreban određeni “poticaj” mjerama vlasti (ograničenja i kontrole marži i sankcije) ostaje da vidimo, ali se ne smije dugo čekati. Jednostavno, ako je neko podigao cijene uz pravdanje rastom troškova zbog rasta cijene recimo goriva, on mora cijene spustiti nakon što su mu troškovi smanjeni ili se na to mora na neki način “natjerati”. I previše su domaći kupci eksploatisani zloupotrebama trgovaca i odavno plaćaju više nego je opravdano za cijeli niz proizvoda i usluga, tako da se nikakvim teorijama o “slobodnom tržištu” ne može pravdati dalja zloupotreba situacije i “inflatorno profiterstvo”. Naravno da ne očekujem vraćanje cijena na potpuno isti nivo od prije godinu ili više jer određeni rast se može objasniti i drugim faktorima, ali ipak se najveći dio pravdao rastom upravo onih troškova koji sada padaju i to se mora odraziti i na cijene.”, kazao je Gavran za BUKU. 

Dolazak LIDL-a bi mogao promijeniti bh. tržište? 

Uveliko se govorilo i govori o dolasku Lidla, trgovačkog giganta iz Njemačke koji bi po mišljenju ekonomskog analitičara mogao sniziti cijene hrane i osnovnih namirnica u BiH. 

“Lidl koristi strategiju niskih troškova, a ne diferencijacije, što znači da građani neće moći očekivati veliki izbor proizvoda, ali s druge strane mogu očekivati veće količine istovjetnih proizvoda po nižim cijenama. Lidl se fokusira uglavnom na generičke proizvode. Konkurencija će spuštati cijenu i to je dobro za potrošaće. Mislim da će konkurencija brzo reagovati, te da se već sprema na dolazak Lidla. Oni će vjerovatno pokušati kroz vlastitu ekspanziju zatvoriti neke opcije za Lidl ili uvesti neke vlastite, inovativnije programe distribicije, plasmana i rada objekata”, zaključio je Admir Čavalić za Source. 

Source

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE