Prema podacima agencije Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu FAO, cijene hrane u januaru su na najnižem nivou više od godinu dana, ali to nije slučaj u Federaciji BiH. FAO pruža podatke o hrani i poljoprivredi za više od 245 zemalja i ističe 0.6 postotni pad cijena u svojoj godišnjoj usporedbi za prvi mjesec u 2026.Informacije iz nekoliko udruga za zaštitu proizvođača ukazuju na zaključak da taj trend nije zaživio u Bosni i Hercegovini. Predsjednica Udruge potrošača općine Kakanj “Potrošač”, Ferida Kulović, izjavila je da nisu primijetili značajno sniženje cijena.Kulović je istaknula da bi se trebale sniziti cijene osnovnih namirnica, posebno jer cijene automatski ‘podivljaju’ uslijed poskupljenja energenata poput plina. Građani se žale na cijene, a udruga prijavljuje ‘nenormalne cijene’ federalnoj inspekciji.Poskupljenje je posebno primjetno na primjeru voća i povrća, gdje se građani žale na cijenu špinata koja se kreće od osam do deset maraka, uspoređujući je s cijenom kilograma mesa. Cijena grožđa se kreće od 9 do 12 maraka, što je upitno za umirovljenike.Generalno su narasle cijene limuna i banana, voća koje se ne uzgaja u našim krajevima, ali zabrinjava rast cijene špinata, koji je uobičajena poljoprivredna kultura u BiH. Predsjednik Udruge građana Posavske Županije “Klub potrošača Odžak“, Redžo Omerbašić, dodao je kako situacija na terenu nije sjajna, ali da se cijene ipak stabiliziraju.Kupovna moć je opala za nekoliko postotaka, pa se u prvoj polovini godine očekuje blaga stabilizacija cijena. Omerbašić je naglasio da će se to promijeniti s isplatom većih mirovina i davanja radnicima, jer cijene hrane prate cijene energije, plina i struje.Često se događa da se na tržištu pojavi višak robe pa dolazi do sniženja, što je dovelo do niže cijene pilećeg mesa, te je zbog te pojave i cijena brašna u normalnim granicama. Ipak, jedna ga pojava brine.Građani su se više žalili u studenom i prosincu nego sada, pogotovo na pekarske proizvode i meso čija je cijena porasla trostruko u odnosu na period od prije dvije godine. Junetina je koštala između 10 i 12 maraka, a sad je 30.Omerbašić smatra da je to neobjašnjivo jer prerađivači uvoze meso, nema proizvodnje, a sektor poljoprivrede je zanemaren pa smo oslonjeni na uvoz. Zaključio je da država koja uvozi, a ne hrani, to nije dobra ekonomska politika.