pijaca
24.12.2020., Sibenik - Jutarnje guzve na sibenskoj gradskoj trznici na Badnjak. Photo: Hrvoje Jelavic/PIXSELL
AUTOR: H.D.
DATUM: Oct 15, 2021 @ 23:45
KATEGORIJA: BiH / Izdvojeno / Vijesti
NER FIT

Kako preživjeti jesen? Cijene u Bosni i Hercegovini divljaju, a ekonomisti upozoravaju da je to tek početak. Rekordan iznos sindikalne potrošačke korpe nije upalio alarm vlastima da povuku poteze i građanima barem malo olakšaju život. A život je sve teži. Kada izmire sve obaveze, mnogi stanovnici ove zemlje primorani su preživjeti sa svega tri marke dnevno, javlja BHRT.

FIXGEHALT

Desetkovan rod kruške, jabuke i šljive doveo je, po ocjeni proizvođača i kupaca, do rekordnih cijena voća u posljednjih desetak godina. Kažu, loša godina, ali i sistemska nebriga za proizvodnju hrane rezultirali su naglim skokom cijena na pijacama i u marketima. Muris Mujanović, poljoprivrednik iz Ilijaša, kaže da većina proizvođača ove godine ne može govoriti o profitu, nego o pukom preživljavanju.

“Krajnju cijenu će platiti potrošači koji će jednostavno ostati i bez domaćeg i bez kvalitetnog, a što je najbitnije i bez prihvatljivog cjenovnog proizvoda. Dakle, ova godina niko više ne zna kako će se završiti”, upozorava Mujanović.

Slično kao i jabuke, poskupilo je i ostalo voće i povrće. Poskupilo je i meso, jaja, brašno, i mnoge druge osnovne životne namirnice u Bosni i Hercegovini. Najbolji pokazatelj za to je statistika. Potrošačka korpa prošlog mjeseca bila je čak 450 maraka skuplja u odnosu na mjesec ranije.

Životni standard u Bosni i Hercegovini ne prati rast cijena. Prosječne plate ne mogu pokriti ni polovinu potrošačke korpe. Građani se u svemu tome teško snalaze. Racionalizuju troškove, smanjuju porcije i opet nemaju dovoljno.

“Da li možemo zaista preživjeti, danas jedna četvoročlana porodica u kojoj samo jedna osoba radi, da li može preživjeti sa toliko malo novca? Kada je jedna vekna hljeba iznad marku a evo, od te tri marke šta je ono što možemo kupiti”, kaže Murisa Marić iz Udruženja građana “DON” Prijedor.

Globalni oporavak ekonomije dovodi do rasta potražnje, a paradoksalno i do rasta cijena, pojašnjavaju ekonomisti. Rast cijena nafte, ali i transportnih troškova takođe uzrokuju drastična poskupljenja. Zadatak vlasti u ovoj situaciji je, kažu, da zaštiti najranjivije kategorije – penzionere, radnike na minimalcu, nezaposlene i socijalno ugrožene, što uporno propušta da uradi.

“Bilo bi dobro da se vlasti prije svega na entitetskom nivou fokusiraju na ove kategorije i preko sistema robnih rezervi naročito u Federaciji BiH gdje postoje i na kantonalnom nivou, fokusiraju kako bi osigurali niske cijene za osnovne životne namirnice”, smatra ekonomista Admir Čavalić.

Poskupljenja će biti još. Ide zima, troškovi života samo će rasti, jer se mora obezbijediti i ogrijev. Mjere koje su entiteti uveli kao zaštitu od negativnih ekonomskih posljedica u doba pandemije ipak su imale nekog efekta. Vlade zato treba da razmisle kako zaštiti građane od nadolazećeg talasa poskupljenja, zaključuju ekonomisti.

LIDER