Cijene zlata, nafte i pšenice padaju

Berzanski indeksi u Evropi uglavnom su u blagom minusu ili oko početnih nivoa, dok su cijene nafte, zlata i pšenice zabilježile pad.

Pažnja tržišta usmjerena je na nove podatke o povjerenju potrošača u Njemačkoj, kao i na kretanja u maloprodaji u Velikoj Britaniji. Istovremeno, jučerašnje odluke centralnih banaka donijele su stabilnost monetarne politike u većem dijelu Evrope.

ECB je pritom korigirala naviše procjene privrednog rasta u evrozoni, te sada očekuje rast od 1,4 posto u 2025. godini i 1,2 posto u 2026.

Na berzama, frankfurtski DAX je u jutarnjim satima blago oslabio na 24.201,41 poen, dok je pariški CAC 40 pao na 8.156,99 poena. Londonski FTSE 100 također je zabilježio minimalan pad, dok je moskovski MOEX izgubio više od jedan posto vrijednosti.

Za razliku od Evrope, američki berzanski indeksi uoči današnjeg otvaranja bilježe rast. Dow Jones je porastao na 47.951,85 poena, S&P 500 na 6.774,76 poena, dok je Nasdaq ojačao na 23.006,36 poena.

Na energetskim tržištima, cijena evropskih fjučersa gasa za januar na TTF berzi iznosila je 28,035 eura po megavat-satu. Cijene nafte nastavile su silazni trend, pa se sirova nafta trgovala po 55,808 dolara, dok je Brent pao na 59,622 dolara po barelu.

Pad je zabilježen i na tržištu plemenitih metala i poljoprivrednih sirovina. Cijena zlata spustila se na 4.323,56 dolara za uncu, dok je pšenica pala na 5,0548 dolara za bušel.

Na valutnom tržištu, euro je oslabio u odnosu na američki dolar, te se trgovao po kursu od 1,17091 dolar, što predstavlja pad od 0,12 posto u odnosu na početak trgovanja, prenosi Tanjug.

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE
Preuzmite mobilnu aplikaciju 072info za Android: KLIKNI OVDJE
Preuzmite mobilnu aplikaciju 072info za iOS: KLIKNI OVDJE