Čipovanje pasa nije zaživjelo u BiH

Čipovanje pasa, pompezno najavljivana obaveza za sve vlasnike, s kojom je trebalo da dođe do smanjenja broja životinja lutalica na ulicama i otkrivanja nesavjesnih građana, za pet godina od stupanja na snagu Zakona o zaštiti i dobrobiti životinja u BiH nije dalo gotovo nikakve rezultate.

Naime, centralni registar u koji bi se ažurirali podaci o čipovanim psima i njihovim vlasnicima i adresama na cijeloj teritoriji BiH nikad nije napravljen, pa je za one vlasnike koji pse ne izvode mimo zemlje ovaj posao apsolutno bezvrijedan jer evidenciju vode samo veterinari.

Na primjer, ukoliko se pas izgubi ili bude napušten, a Komunalna policija ili Higijeničarska služba ga uhvati na ulici, morala bi redom da ide od jednog do drugog veterinara u gradu kako bi provjerila da li u njegovoj evidenciji postoje podaci o životinji i njenom vlasniku. To bi, ako se u obzir uzme vrijeme i troškovi koji bi iz toga proizašli, bilo besmisleno. Inače, cijena čipovanja je oko 25 maraka.

Ovaj problem posebno je došao do izražaja nakon poplava u kojima su se izgubile stotine pasa bježeći od bujice, a da je kojim slučajem centralni registar napravljen, veoma lako bili bi vraćeni s ulice vlasnicima.

U kinološkim savezima koji djeluju na teritoriji BiH kažu kako je zadatak na kreiranju registra pripao Kancelariji za veterinarstvo BiH, te kako nemaju predstavu kada bi on mogao biti napravljen.

U ovoj kancelariji nisu bili raspoloženi za razgovor na ovu temu, pošto ni 15 dana nakon što smo im proslijedili pitanja nismo dobili odgovor kada bi registar mogao biti formiran.

Asim Midžić, predsjednik Kinološkog saveza Brčko distrikta, kaže kako se zakon provodi samo selektivno, pa i nije čudo što ne daje velike rezultate.

“Nećemo još dugo dobiti ovaj registar jer bi prvo gradovi i opštine trebalo da naprave svoje baze podataka, a tek kad se one naprave trebalo bi izvršiti centralizaciju. Kada će doći do toga veliko je pitanje s obzirom na to da nemamo ni jedinstvenu bazu matičnih brojeva građana”, kazao je on.

Optimizma nema ni u Kinološkom savezu Herceg Bosne, gdje veliki problem vide i u serijskim brojevima mikročipova, koji ni po čemu nisu jedinstveni, što otvara prostor za manipulaciju.

“Ukoliko se država ne odredi po ovom pitanju i za svaki grad, entitete ili županiju ne odredi serijske brojeve mikročipova, neko će moći kupiti čip kod veterinara u Banjaluci, a prišiti ga psu u Neumu”, kaže Mirko Čolak, potpredsjednik Saveza.

U Kinološkom savezu RS su kratko poručili da po ovom pitanju svi njihovi članovi imaju velike probleme, kako u državi, tako i u inostranstvu.

Ognjen Vitković, veterinar iz Banjaluke, kazao nam je kako ambulanta u kojoj radi ima interni registar o čipovanim psima, ali da se za njega rijetko ko interesuje, a da od nadležnih još niko nije tražio podatke o nekom psu iz njega.

Iz “Dog Trusta”, jedne od najvećih svjetskih organizacija za brigu o psima, a koja svoje predstavništvo ima i u BiH, kažu kako su vlasti još od 2009. godine imale priliku da se pozabave kako registrom, tako i smanjenjem broja lutalica, ali da je na tome urađeno veoma malo.

“Kroz svoj program besplatne sterilizacije i čipovanja, ‘Dog Trust’ je uspostavio svoju bazu podataka, gdje su registrovani svi psi koji su prošli kroz naše programe, pa smo spremni ovu bazu ustupiti vlastima odgovornim za implementaciju zakona”, poručuju oni.

Nezavisne novine

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE