Čitav svijet (skupo) plaća rat protiv Irana

Kratke objave Donalda Trampa (Donald Trump) na društvenoj mreži Truth Social posljednjih dana izazvale su snažne potrese na berzama i energetskom tržištu. Nakon što je prošle sedmice zaprijetio Iranu uništenjem elektrane ukoliko ne omogući slobodan promet kroz Hormuški moreuz, cijena nafte naglo je skočila. Ipak, kada je objavio da “razgovara” s Iranom i odgađa ultimatum za pet dana, tržišta su reagovala smirivanjem, pa je cijena barela ponovo pala ispod 100 dolara, piše Deutsche Welle.

Međutim, posljedice se ne odnose samo na energente. Njemački Handelsblatt upozorava da su potresi zahvatili čak 15 robnih kategorija, uključujući sirovine za hemijsku industriju, đubriva, plastiku, plemenite plinove i određene metale, čije su cijene porasle između 10 i 50 posto. 

– Poskupljenja će se osjetiti duž čitavog industrijskog proizvodnog lanca – upozorio je Matijas Cahert (Matthias Zachert), direktor hemijskog koncerna Lanxess.

Od đubriva do helija

Područje Perzijskog zaljeva ima ključnu ulogu u proizvodnji sirovina za umjetna đubriva, poput sumpora, amonijaka i uree. Svaka prijetnja poremećaja u isporuci odmah podiže cijene na globalnom tržištu. Qatar Energy je već obustavio proizvodnju uree, dok fabrike u Indiji, Pakistanu i Brazilu smanjuju proizvodnju. U Sjedinjenim Američkim Državama već se bilježi nestašica uree na veleprodajnom tržištu.

Slična situacija je i s helijem – čak 40 posto svjetske proizvodnje ovog plina, ključnog za industriju poluprovodnika, dolazi iz prirodnog plina u Perzijskom zaljevu. Prekid isporuka mogao bi izazvati ozbiljne poremećaje u proizvodnji čipova u Aziji.

– Helij je zaista problem – ističe Julijan Hinc (Julian Hinz), stručnjak za međunarodnu trgovinu s Instituta za svjetsku ekonomiju u Kilu. Dodaje da se trenutno ne radi o stvarnoj nestašici, već o tržišnim očekivanjima. 

– Na tržištu vlada neizvjesnost oko onoga što bi se moglo dogoditi. Nije toliko presudno što se zaista dogodilo – pojašnjava Hinc, naglašavajući da nejasne poruke iz Bijele kuće dodatno pogoršavaju situaciju.

Posljedice za Njemačku

Iako Hinc ne očekuje ozbiljan udar na njemačku trgovinu, s obzirom na to da se većina razmjene odvija unutar Evropske unije, upozorava na rast cijena hrane zbog skupljeg transporta i đubriva. Na to ukazuju i Esra Limbaher (Esra Limbacher) iz SPD-a, kao i predsjednik Udruženja poljoprivrednika Joakim Rukvid (Joachim Rukwied).

Brojne industrije već računaju na rast troškova, što bi moglo dovesti do novih poskupljenja za potrošače, povećanja inflacije i dodatnog usporavanja ekonomskog rasta.

Najteže će stradati siromašne zemlje

Dok razvijene države mogu amortizirati rast cijena, siromašnije regije suočavaju se s ozbiljnim posljedicama. Humanitarna organizacija “Kruh za svijet” upozorava da bi rat protiv Irana mogao izazvati katastrofu u Africi.

Cijene umjetnih đubriva već su porasle nakon ruskog napada na Ukrajinu 2022. godine, a novi rast mogao bi dodatno ugroziti poljoprivredu. Bez dovoljno đubriva, prinosi bi mogli drastično pasti, što povećava rizik od gladi.

Problem predstavlja i rast cijena nafte. Iako neke afričke države imaju vlastite rezerve, nedostatak rafinerija prisiljava ih na uvoz goriva. Subvencioniranje cijena dodatno opterećuje budžete, povećava dug i ubrzava inflaciju. Najteže bi mogle biti pogođene zemlje poput Senegala, Benina, Eritreje, Burkine Faso i Zambije.

Direktor Međunarodne agencije za energiju Fatih Birol (Fatih Birol) upozorio je na “veliku prijetnju” globalnoj ekonomiji, naglašavajući da nijedna regija neće ostati pošteđena ako se kriza nastavi. Smatra da bi posljedice mogle nadmašiti obje naftne krize iz 1970-ih zajedno.

Poremećaji u saobraćaju

Zemlje Perzijskog zaljeva godinama su se razvijale u ključna čvorišta zračnog saobraćaja između Evrope i Azije. Sada su centri poput Dubaija i Dohe pod prijetnjom, kako za putnički, tako i za teretni promet. Iz Lufthanse ističu da naglo raste potražnja za direktnim letovima, bez obzira na cijenu, koja je dodatno porasla zbog skupljeg kerozina.

Situacija je teška i u pomorskom saobraćaju – oko 2000 brodova trenutno je blokirano u Perzijskom zaljevu. Transportni lanci su poremećeni ili prekinuti, dok troškovi osiguranja brodova rastu zbog ratnog rizika.

Njemačka ministrica ekonomije Katarina Rajhe (Katherina Reiche) smatra da se zasad radi o krizi cijena, a ne o krizi snabdijevanja. Ističe da su energenti dostupni, ali znatno skuplji. Ministarstvo, kako navode, “prati” situaciju, ali konkretne mjere još nisu donesene.

Hinc upozorava da državne intervencije nisu dugoročno rješenje. “Ne možemo se praviti da se ništa nije dogodilo. Ali vrlo je opasno igrati se s cijenama”, zaključio je.