Članstvo u NATO signal da je BiH sigurna zemlja za ulaganje

Put u Sjevernoatlantski savez (NATO) za Bosnu i Hercegovinu bi značio političku i pravnu sigurnost, ali bi donio i brojne ekonomske benefite. Ekonomski analitičari su saglasni da bi namjenska industrija profitirala, ali i bh. turizam uz olakšanje postupaka javnih nabavki jer bi se poslao jasan signal da je BiH zemlja sigurna za ulaganje. Garancija nema, sve su prilike samo potencijalne, te je zato bitno iskoristiti ih.

Ekonomski analitičar Igor Gavran za Akta.ba kaže da je, za razliku od sigurnosnih i političkih efekata koji je većinom izvjesni i nesporni, u pogledu ekonomija situacija je ipak mnogo neizvjesnija.

“Direktnih ekonomskih benefita koji su ‘garantovani’ nema i u najboljem slučaju možemo govoriti o indirektnim, odnosno o mogućnostima i prednostima koje možemo ostvariti ali što prije svega ovisi o nama samima. Najveći indirektni i dugoročni benefit pristupanja NATO-u za BiH nije samo članstvo niti njegovi direktni efekti, već je to implicitno približavanje članstvu u EU, koje bi nam mnogo više i direktnije donijelo ogromnu ekonomsku korist”, kaže on.

Kaže da formalna veza između ova dva procesa ne postoji i članstvo u NATO-u nikako ne garantuje i članstvo u EU, dosadašnja praksa i svojevrsna sinhronizacija ova dva procesa ukazuju na stvarno vezu i olakšanje Evropskog puta ukoliko paralelno BiH napreduje i na tzv. Euroatlantskom.

“Najveći ekonomski benefit samog članstva u NATO-u koji se može očekivati jeste signal potencijalnim ulagačima, prije svega iz ostalih članica NATO-a, da je BiH sigurniji prostor za ulaganja i država koja je već ispunila neke stroge kriterije koji podrazumijevaju stabilnost i odgovornost, te da je blisko vezana za njihove matične države i neke od vodećih svjetskih ekonomija tim putem. Naravno, opet je riječ tek o mogućnosti koju možemo iskoristiti, ali nećemo ukoliko istovremeno ne provedemo i suštinske ekonomske reforme i učinimo državu i stvarno atraktivnijom za ulaganja a ne samo ‘simbolično'”, pojašnjava on.

 Povoljnija investicijska klima i percepcija stabilnosti, odnosno smanjenje sistemskog rizika, kako dodaje Gavran, trebali bi pozitivno djelovati i na kretanje kamatnih stopa, što posljedično umanjuje troškove zaduživanja i finansiranja i posljedično pomaže cjelokupnoj privredi.

“Dakle, članstvo u NATO-u stvara određene ekonomske prilike za BiH i može donijeti određene ekonomske koristi, ali uglavnom indirektne i/ili potencijalne, bez bilo kakve garancija. Ranije spomenuta ustaljena praksa da nova evropska članica NATO-a ubrzo postane i članica EU otežava analizu ekonomskih efekata samog pristupanja NATO-u (npr. često se može pronaći podataka da je pojedina država povećala obim stranih ulaganja u godinama nakon pristupanja NATO-u, ali se pri tome zanemari da je odmah potom pristupila EU i da je nemoguće izolovati i razdvojiti efekte jednog članstva u odnosu na drugo u takvim slučajevima”, objasnio je za Akta.ba.

Investicije ovisne od stabilnosti

Admir Čavalić, ekonomski analitičar, kaže da su za manju ekonomiju, poput Bosne i Hercegovine, NATO integracije u kratkom roku ustvari značajnije od EU integracija.

“Postoji niz istraživanja koja pokazuju da ulazak u NATO ima jasnu kauzalnu vezu u kontekstu stupa ekonomskog rasta, što znači da zemlja pri ulasku u NATO i nekoliko godina nakon, a vjerovatno i na dugi rok, ima ekonomske benefite u smislu da se dešava blagi rast svih ekonomskih parametara”, kaže on.

Kao primjer navodi susjednu Crnu Goru u vrijeme sadašnjih političkih nemira nakon nedavno održanih izbora.

“Prije svega, smanjuju se bilo kakvi politički rizici, na primer sada u kontekstu sada Crne Gore. Činjenica je da su u NATO integracijama značajno spušta nivo političkih rizika, što je posebno bitno u vidu stranog direktnog investiranja”, dodaje on.

Kako kaže, NATO je jednako politička , ekonomska i pravna stabilnost, što je jednako investicije, bilo domaće, bilo inostrane.

“I domaće investicije zavise od političkog rizika i stabilnosti. Ako je nestabilno okruženje, onda ne samo da nemate strana direktna ulaganja, ni domaća, jer kompanije nisu spremne, ne vide na dugi rok neku perspektivu”, dodaje.

Javne nabavke, turizam, namjenska industrija

Na pitanje koja struktura bh. ekonomije bi najviše profitirala ulaskom u NATO, Čavalić kaže da bi sigurno namjenska, ali i turizam.

“Struktura  bh. ekonomije je industrijska, primarno, naš izvoz čine više od 90 posto industrijski proizvodi. Dugoročne investicije uglavnom se odvijaju upravo u domenu industrija, manje poljoprivreda i uslužne djelatnosti. Vjerovatno da bi industrija profitirala na dugi rok, pa čak i turizam, što bi trebalo istražiti, jer za turistu NATO integracije podrazumjeva i turističku integraciju jer tržište postaje sigurnije, dostupno i da turista želi tu da dolazi. Generalno, namjenska industrija po direktnoj osnovi i industrija po indirektnoj i vjerovatno turizam. Ako imate opšte povećanje investicija, to podrazumijeva da čitava ekonomija radi”, navodi on za Akta.ba.

Gavran kaže da je logično za očekivati olakšanje pristupa našoj namjenskoj industriji postupcima javnih nabavki za odbranu u državama članicama i u tome je BiH je veoma konkurentna.

“Ali, naravno, vodeće članice također imaju svoju moćnu namjensku industriju i nerealno je očekivati da je mi automatski nadmašimo. Dakle, riječ je o prilici, ali je upitno u kolikoj mjeri je možemo iskoristiti i koliko vremena i ulaganja će nam trebati da napravimo veći iskorak u ovom smislu”, navodi on.

Kada je riječ o turizmu, ukupna percepcija povećane sigurnosti, stabilnosti i ekonomskog napretka mogla bi olakšati i razvoj turizma i doprinijeti povećanju dolazaka turista iz zemalja u kojima se članstvo u NATO-u pozitivno percipira, kako smatra on.

“Međutim, ponovno bi tek članstvo u EU napravilo suštinsku razliku jer bi BiH postala dio zajednice država mnogo jače i kompleksnije povezane od NATO-a i u kojoj bi se građani svih ostalih EU članica počeli osjećati kao ‘domaći’.  Osim namjenske industrije, koja bi trebala imati specifične i dodatne benefite, ostale grane privrede bi mogle ostvariti indirektne koriste zbog povoljnije investicijske klime i povećanog interesa stranih ulagača uz država članica NATO-a. Najveću bi korist imale one grane koje su svakako  i najkonkurentije i najatraktivnije za ulaganja”, zaključio je Gavran.

Akt.aba

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE