Crno tržište cigareta ruši i maloprodaju, u SIPA-i upozorili da zbog šverca gubimo cijeli budžet

Među onima koji mnogo gube zbog visokih akciza na duhan i duhanske proizvode su firme koje se bave maloprodajom. Koliko za njihovo poslovanje znače ovi proizvodi pokazuje to da su jedan od najprodavanijih artikala.

Zbog rastućeg crnog tržišta najugroženiji su radnici u maloprodaji – njihove plate i doprinosi. To se posebno odnosi na uposlenike kioska čije poslovanje dosta zavisi od duhana i duhanskih proizvoda.

A koliki je njihov značaj napomenuo je ekonomista Faruk Hadžić. Potcrtao je da, prema podacima koje ima, a za koje je naveo da nisu potpuni, jedan od lanaca kioska upošljava 900 radnika u 450 poslovnica. Pretpostavlja da je taj broj znatno veći, tj. da je to nekoliko hiljada radnika, imajući na umu druge distributere. Pri tome ne ubraja objekte za maloprodaju u trgovačkim centrima.

Hadžić je ukazao na procijenu da 55 posto od ukupne maloprodaje otpada na cigarete. Na ovo su ukazali u jednom od najvećih lanaca kioska u Bosni i Hercegovini – iNovinama. Ali, naveli su da se taj postotak smanjuje.

“Skoro 55 posto naše ukupne prodaje otpada na cigarete. Zabrinjavajuće je da u našem lancu prodate količine svake godine padaju dvocifreno, a da nismo zabilježili trend smanjenja broja pušača u Bosni i Hercegovini”, istakli su

Još jedan veliki lanac kioska u Bosni i Hercegovini, najveći u Republici Srpskoj, je suočen s gubicima. Riječ je o kioscima Minutice.

“Blizu 80 posto prihoda od prodaje ostvarimo upravo na prodaji cigareta. Suočeni s bujanjem crnog tržišta cigareta u proteklih deset godina, bilježimo pad od 35,25 posto u prosječnom broju prodatih pakovanja. To su podaci za period od 2010. do 2019. godine. Procenat je nešto niži od procenta pada ukupnog tržišta duhanskih proizvoda, jer je Minutica u navedenom periodu povećala svoje tržišno učešće i postala lider u ovom segmentu maloprodaje u RS-u”, obrazložili su.

U kompaniji Minutica su zaključili da je prethodno spomenuto paradoksalno, jer im se istovremeno povećava prodaja upaljača iz godine u godinu. Pri tome su naglasili ono što i u iNovinama, a to je da se nije smanjio broj pušača.

Posljedice crnog tržišta

Za ekonomistu Hadžića sve ovo je posljedica crnog tržišta koje je svoju ekspanziju doživjelo po povećanju nameta – akciza.

“Jačanjem crnog tržišta, opada promet ovih maloprodajnih objekata, čime se zbog nelojalne konkurencije u teži položaj dovode one firme koje legalno upošljavaju radnike i plaćaju državi poreze i doprinose”, kazao je.

Na gubitke upozoravaju u oba spomenuta maloprodajna lanca.

“Sve veći broj pušača je primoran kupovati proizvode na crnom tržištu jer kod nas plaćaju pet KM, a kod ilegalnih prodavača koji se često nalaze pored naših kioska između dvije i tri KM. Poražavajuće je da se u 2020. prodalo više cigareta kroz ilegalne tokove, što je katastrofalno za sve nas”, naveli su u iNovinama i dodali da zbog toga ne gube samo oni, njihovi radnici i država, već i da su građani primorani kupovati sumnjive i neprovjerene proizvode.

S istim problemima se suočavaju i u Minutici kojima je osam različitih vrsta cigareta među deset najprodavanijih proizvoda. Kao posljedice tih problema naveli su prisiljenost da smanjuju broj radnika i broj poslovnica da bi održali poslovanje.

Kako poboljšati stanje

Hadžić je ponovo pozvao da nameti moraju biti optimalniji, a ekonomista Igor Gavran je napomenuo na nužnost puno boljeg suzbijanja crnog tržišta neovisno od toga koliko akcize iznose.

“Odgovornost za to što je toliko naraslo crno tržište je na državi koja to mora kontrolisati. Država nema alibi da se pravda. Ne dešava se ta prodaja u podzemlju. To se dešava na pijacama, ona je vrlo očigledna i javna. Izgleda da je samo vlasti i inspekcije nisu u stanju prepoznati”, ukazao je Gavran.

Gavran: Inspekcije moraju bolje raditi (Foto: Screenshot YouTube Al Jazeera Balkans) Gavran: Inspekcije moraju bolje raditi (Foto: Screenshot YouTube Al Jazeera Balkans)

Kao važno pitanje je naveo šta država želi postići akcizama. Smatra da nameti nisu dovoljni ako želi smanjiti broj pušača ili ako želi podstaći da se konzumiraju manje štetne alternative. Pri stavu je da ako to žele postići, onda moraju provoditi i druge mjere kao što su javne kampanje.

Gavran također misli da su maloprodajne kompanije, kao što su kiosci, među najpogođenijima zbog crnog tržišta.

Šta kada bi vlast reagovala

Kada bi vlast uradila ono što predlažu ekonomisti, moglo bi se postići ono na šta su ukazali. Eventualna optimizacija nameta i odlučnija borba protiv crnog tržišta ishodili povećanje prometa, sigurnije i veće prihode radnika, očuvanje postojećih radnih mjesta i upošljavanje novih radnika – potcrtao je Hadžić.

Također je napomenuo da bi u konačnici korist imala država koju je pozvao da novac od akciza na duhan i duhanske proizvode troši namjenski tj. za zdravstvenu zaštitu građana, prije svega onih teško oboljelih. Na ove koristi ukazali su i u iNovinama i Minutici.

Koliko je crno tržište cigareta ozbiljan gubitak podsjetio je i direktor SIPA-e Darko Ćulum. Ukazao je da su pojedine pretpostavke pokazale da Bosna i Hercegovina izgubi jedan budžet zbog neplaćenih nameta.

Ćulum: Izgubimo cijeli budžet zbog crnog tržišta Ćulum: Izgubimo cijeli budžet zbog crnog tržišta

Obećao je da će prioritet policijske agencije na čijem je čelu biti borba protiv švercera.