Screenshot 2 61
AUTOR: H.D.
DATUM:
KATEGORIJA: BiH / Vijesti
NER FIT

Sve učestalije nepogode su najdestruktivnija i najjasnija manifestacija klimatskih promjena. Da se uslovi života mijenjaju nagore svakodnevno je vidljivo, ali se na neke manifestacije promjena malo ili nikako ne obraća pažnja.

FIXGEHALT

Promjene su globalne – ono što se dešava u jednom dijelu svijeta utječe na drugi dio svijeta. Mijenjanje prirodnih uslova života je brže nego što se misli i svaki dan su uočljivi. Naravno, to se odnosi i na životinjski svijet koji je neodvojiv od čovjeka.

Ljudsko djelovanje je uništilo mnoga staništa životinja i uništilo je mnoge životinjske vrste. Time je čovjek naštetio sam sebi. Pokazatelji toga su dvije pojave – jedna nije toliko duga, dok druga, opasnija, jeste i zanemarena je.

Galebovi u Sarajevu

LIDER

Na iznenađenje njegovih stanovnika, Sarajevo posljednjih godina postaje grad galebova. Iznenađenje je razumljivo, jer je riječ o mediteranskim pticama.

Načelnik Odjeljenja za prirodne nauke u Zemaljskom muzeju Dražen Kotrošan je u razgovoru za Klix.ba obrazložio zašto je ova vrsta ptica u ljetnim danima postala česta u glavnom gradu Bosne i Hercegovine. Napomenuo je da je to slučaj već pet-šest godina te je istakao da tome doprinosi sve toplija klima, a to nije jedini razlog.

To je posljedica i toga, objašnjava, što su galebovi “ptice smetljari”. S obzirom na to da se u Sarajevu odlažu velike količine smeća i otpada na vanjskom prostoru, onda je jasno zašto bivaju sve prisutniji.

Kotrošan je naglasio da je još nejasno pitanje njihovog gniježđenja.

“Još nemamo pouzdan dokaz gniježđenja, nemamo dokaz da se ovdje gnijezde”, rekao je.

Naveo je to da su do sada najbrojniji bili na području Vogošće kod Sarajeva, ali da su sada sve brojniji i u koritu rijeke Miljacke. Ovo je očekivano, jer im je riba primarna hrana, a u ovu rijeku i oko nje mnogi odlažu smeće.

“Djeco, vi ćete jednog dana živjeti pod palmama”

U prilog tome da se klima mijenja i da će se mijenjati potvrđuje izjava s predavanja jednog od njegovih fakultetskih profesora od prije 30 godina.

“Govorio nam je o klimatskim promjenama i bukvalno nam je rekao: ‘Djeco, vi ćete jednog dana živjeti pod palmama'”, ispričao je Kotrošan i ukazao na to da se te promjene neće brzo dešavati.

Za njega je nesumnjivo da će se takvo nešto desiti ako se klimatske promjene nastave ovim intenzitetom. U prilog ovom zaključku je istakao to da se na ovom području već pojavljuju biljke koje su bile isključivo mediteranske. Okarakterisao ih je kao sitne promjene usljed sve viših temperatura.

Bez nektara i polena nema pčela

Pojava galebova u Sarajevu nije opasna, ali jeste izumiranje pčela, od kojih ovise životi ljudi. Iskusni pčelar inžinjer šumarstva Samir Omerović je obrazložio kako klimatske promjene negativno utječu na pčele i šta to znači za čovjeka.

Govoreći o tome, potcrtao je ranije istaktnuto, a to je da katastrofe u jednom dijelu svijeta posljedice imaju u drugom dijelu svijeta.

“U posljednjih četiri-šest godina gorjele su ogromne površine Amazona, bile su velike erupcije vulkana, bili su veliki šumski požari na području Sibira. Sada su klimatske promjene mnogo radikalnije i dešavaju se klimatski ekstremi – ekstremne kiše ili ekstremne suše. Svaki poremećaj koji se dešava u prirodi indirektno utječe na pčele koje ovise o prirodi”, napomenuo je Omerović u razgovoru za Klix.ba.

Kako je kazao, biljke se ne uspijevaju brzo prilagoditi klimatskim promjenama i izgledno je da bi se pčele brže prilagođavale, ali su uslovljene biljkama.

“Pčele i biljke žive u simbiozi. Iz prirode dobijaju hranu, a ako nema hrane u prirodi, onda postoje direktne posljedice po pčele”, ukazao je.

Prethodno spomenuto je naveo kao razlog zašto pčelari moraju intervenisati. Istakao je da su to nekada radili povremeno, po potrebi. Sada se zbog klimatskih promjena dešava, objašnjava, da biljke ne luče hranu, a to je nektar i polen.

“Bez nektara i polena nema pčela”, napomenuo je.

“Pčelama je bitan svaki sat”

Upozorio je da je nemoguće držati pčele u životu korištenjem šećera i drugih vještačkih izvora hrane. Ukazao je na to da naučnici nastoje iznaći što bolja rješenja po ovom pitanju, ali da to nije dovoljno. Nemoguće je intervenisati na cijelom prirodnom području.

“Teško je promijeniti biljni pokrov nekog područja. Trebaju proći godine da bi se biljke adaptirale, a da bi mogle opstati u novonastalim klimatskim uslovima. Međutim, pčelama je bitan svaki sat, one ne mogu čekati”, kazao je Omerović i ponovio da im jedino pčelari pomažu da prežive, tj. da zato postoji trougao koji čine pčele, priroda i pčelari.

Kao dodatnu teškoću je naveo i to što je pčelarstvo u Bosni i Hercegovini zasnovano na entuzijazmu, tj. nema sistemsku podršku. Za njega je vrlo izgledno da će se zbog toga smanjivati proizvodnja pčelinjih proizvoda.

“Situacija u posljednjih četiri-pet godina nije nikako dobra, nedostatak prirodnih izvora hrane primorava na unošenje vještačkih izvora hrane, što slabi vitalnost pčela. Vještački izvori hrane su uglavnom bazirani kao energetska hrana. No, pčele ne žive samo od te vrste hrane, jer tu nema proteinskog, kiselinskog i vitaminskog sadržaja. To su stvari koje one pronalaze u nektaru i polenu. Polen ne možemo izmisliti. Postoje samo neke zamjene koje se mogu kratkoročno koristiti. Dugoročno korištenje pčelu vodi u sunovrat”, naglasio je.

Najvažniji insekt za održavanje biološke raznolikosti

Omerović je također podsjetio da su ovo najvažniji insekti u prirodi, jer održavaju biološku raznolikost. Smatra da će se mijenjati i pčelarstvo na način da prvenstveno bude posvećeno uzgoju ovih insekata.

“Šume su uvijek bile stanište pčela. U šumama je npr. 30 stepeni celzija kada je izvan njih 40 stepeni. Unutar njih je manja i hladnoća, nego na prostoru izvan njih. Pčele uvijek idu u šume. Čovjek je morao izvući pčelu iz šume i iz poluintenzivnog gospodarenja pčelama preći u intenzivno gospodarenje da bi imao što više pčelinjih proizvoda. Konzervativna nauka smatra da je pčelarstvo proizvodnja i iskorištavanje pčelinjih proizvoda. Vjerovatno ćemo mi biti generacija za koju će važiti pravilo uzgoja, a ne iskorištavanja pčela”, kazao je.

Povećanje rizika od malarije i denga groznice

Toplija klima će pogodovati i pojavi izrazito opasnih zaraznih bolesti u područjima u kojima trenutno ne postoje. Podsjećamo, istraživanjem Londonske škole za higijenu i tropsku medicinu (LSTHM) je utvrđeno da bi više od osam milijardi ljudi do 2080. moglo biti u riziku da oboli od malarije i denga groznice ako se nastavi emisija stakleničkih plinova u trenutnim količinama.

Omerović je napomenuo na dilemu, u čijem je središtu pitanje jednakosti i pravde – kako osigurati daljnji razvoj čovječanstva, a pri tome što manje štetiti okolišu. Sve je više onih koji smatraju da će najbogatiji i najmoćniji morati snositi najveći teret uspostavljanja ravnoteže između razvoja i okoliša. To neće podrazumijevati samo prestanak korištenja fosilnih goriva, kao okosnice globalne ekonomije, već i promjene u načinu života.

Naučnici iz Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC) su 10. augusta objavili izvještaj o klimatskim promjenama, koji je alarm za čovječanstvo. Između ostalog, istaknuto je da se klima zagrijava brzinom koja nije zabilježena u posljednjih 2.000 godina.