AUTOR: H.D.
DATUM:
KATEGORIJA: Lifestyle / Zabava

Veliki je broj ljudi koji pate od sezonskih alergija, ali mitovi i pogrešna percepcija, koje o njima kruži, često će otežati liječenje i uzrokovati razvoj hroničnih bolesti.

Evo najčešćih mitova:

Mit: Ako niste imali sezonske alergije kao dijete, one se neće razviti u odrasloj dobi

Istina: Organizam stalno dolazi u kontakt s novim stvarima te može postati na njih alergično u bilo kojem trenutku. Inicijalno, ne postoji ništa štetno u polenu, ali imunitet nekih ljudi će, mogli bismo reći, odlučiti da će na njega imati reakciju. Ako alergije niste imali kao dijete, to ne znači da se ne mogu javiti u odrasloj dobi. Ako ste ih pak imali kao dijete, one isto tako mogu nenadano nestati.

Mit: Alergije na polen i hranu ne preklapaju se

Istina: Kod osoba koje imaju alergijske reakcije na polen, može se javiti i oralni alergijski sindrom (OAS), a riječ je o alergijskoj reakciji koja je posredovana IgE antitijelima, a javlja se nakon konzumacije svježeg voća i povrća kod bolesnika s alergijom na polen. Simptomi nastaju zbog unakrsne reaktivnosti između polena i hrane biljnog porijekla, a naziva se i sindromom alergije na polen i hranu.

Mit: Možete prepoznati razliku između prehlade i alergije

Istina: Prehlade i alergije različita su stanja. Dok je prehlada izazvana virusom, sezonske alergije reakcija su imunološkog sistema na alergene. Ipak, prehlade i alergije dijele zajedničke simptome kao što je curenje nosa, kihanje i neprohodan nos. Bol i temperatura ne povezuju se s alergijama. Prehlade i alergije razlikuju se i po tome koliko traju, pa će tako prehlada trajati sedam do 10 dana, a alergije mogu biti malo dugotrajnije. Ako niste sigurni šta vas muči, posjetite ljekara.

Mit: Jedini tretman za alergije je izbjegavanje alergena

Istina: Prevencija je ključ kada su u pitanju alergije, bilo da je riječ o sezonskim, stalnim alergijama ili onima na hranu. Uvijek trebate izbjegavati izlaganje alergenima koji mogu izazvati reakciju. Nema lijeka za alergije, ali postoje neki tretmani koji mogu umanjiti simptome. Osim antihistaminika i sprejeva za nos, postoji i imunoterapija, a može smanjiti reakciju na određene alergene tako da se tijelo postepeno izlaže malim dozama. Imate li jake alergijske reakcije, ljekar bi mogao savjetovati da sa sobom nosite dozu adrenalina, terapiju koja će brzo olakšati disanje u hitnim slučajevima.

Mit: Lijekovi bi se trebali uzimati tek kad nastupi reakcija

Istina: Činjenica je da alergijske reakcije mogu biti spriječene ako se lijekovi uzmu prije nego se simptomi razviju, iako će ih mnogi sa sezonskim alergijama uzeti tek kada osjete reakciju. Dakle, kako biste zaštitili tijelo od reakcije i imunološki sistem, pametno je početi s terapijom prije nego što se jave prvi simptomi. Lijekovi se osobama sa sezonskim alergijama daju i do dvije sedmice prije nego počne sezona alergena.

Mit: Naučnici mogu predvidjeti kada će započeti sezona polena

Istina: Predviđanja oko toga koliko će biti jaka sezona polena ne moraju biti tačna koliko očekujemo. Primjera radi, meteorolozi mogu predvidjeti veliki broj dana bez kiše i tako dati predviđanja o pojavi polena. Kada ništa ne raste, i polen se može isključiti. Kako danas u sezonama više ne dolazi do tako velikih vremenskih promjena, teško je predvidjeti kako će se kretati sezona polena.

Mit: Ako se preselite u drugi dio zemlje, možete se riješiti alergija

Istina: Alergeni mogu biti posvuda, pa preseljenje na drugi kraj zemlje vjerovatno nije tako pametna ideja. Valja zapamtiti da je i polen posvuda, a on može i putovati daleko, pa joj je teško pobjeći. Tu su i drugi alergeni poput hrane ili peruti ljubimca, koje ne možete izbjeći. Promjena klime može utjecati na izloženost alergenima, ali ako ste alergični otprije, riskirate da se kod vas razvije alergija i u novom okruženju.

Mit: Najgore su reakcije ujutro

Istina: Koncentracija polena u zraku najmanja je ujutro (između šest i osam sati), pa možemo reći da je to najsigurnije vrijeme za alergičare. Poleni trave najizraženiji su u kasno poslijepodne ili u rane večernje sate.

Mit: Cvijeće je krivo za alergije

Istina: Ljudi često misle da cvijeće uzrokuje alergije, ali to nije istina. Za razvoj alergijskih bolesti važno je oprašivanje drveća, trava i korova. Način prenošenja polenskih zrnaca ono je što razlikuje opasne od benignih biljaka. Kod drveća i korova glavni “oslonac” u procesu oprašivanja je vjetar, pa se poleni prenose zrakom, dok kod cvijeća pčele imaju ključnu ulogu. One prenose polen s cvijeta na cvijet, a ne naokolo po zraku, pa takvi poleni ne mogu izazvati alergijsku reakciju. Osim toga, cvjetni poleni su veći, teži i ljepljiviji (ne za sluznicu nosa, već za pčelinje nožice). Da bi izazvala alergijsku reakciju, biljka mora biti široko rasprostranjena i proizvoditi polen u golemim količinama, oprašivati se vjetrom te sadržavati alergene spojeve u polenskom zrncu, koji će u doticaju sa sluznicom izazvati probleme.

Mit: U gradovima je manje alergena

Istina: Ova tvrdnja je istinita samim time što asfalt sve više uzurpira mjesto zelenim površinama, pa je manje potencijalnih opasnosti. Ipak, polen je puno agresivniji u gradu jer se veže za lebdeće čestice smoga te puno intenzivnije djeluje na disajni sistem.