Cvjeta broj radnika na crno u BiH: Dolaze iz Kuvajta, Bangladeša, Turske…

Nekada smo bili zemlja koja “izvozi” radnu snagu zbog niske cijene rada, a danas postajemo zemlja u kojoj se radnici traže “na kašičicu”.

Dok sve veći broj mladih iz Bosne i Hercegovine odlaze trbuhom za kruhom u zemlje EU, u našu zemlju pristiže jeftina radna snaga iz skoro raznih krajeva svijeta.

Posljedni podaci koji su prikupljeni anketiranjem poslodavaca nedostaje radne snage poput građevinara, ugostitelja i informatičara. Navodi se da nedostaje više od 6.300 radnika, te da je trenutni nedostatak radnika pojedinih zanimanja samo je početak onoga što BiH čeka.

Brojne olakšice

Kako bi provjerili precizne podatke o uvozu radne snage iz naše zemlje, te koliko je tačan broj izdatih radnih dozvola kontaktirali smo Agenciju za rad i zapošljavanje BiH. Naime, kako su nam pojasnili zapošljavanje stranaca u BiH je zakonski uređeno, sa razrađenim aktivnostima u domenu zakonodavstva, povezanosti institucija i kontrolnim mehanizmima.

Između ostalog, dodali su kako je zakonski okvir za zapošljavanje stranaca liberalan, neprestano se inovira, usklađen je sa zakonodavstvom zemalja EU i razvijenim zemljama. Dodali su kako nudi brojne olakšice u svrhu privlačenja direktnih stranih investicija, mogućnosti sezonskog zapošljavanja, visokokvalifikovanog zapošljavanja, izdavanje radnih dozvola osnivačima i ključnim licima u preduzećima bez ikakvih ograničenja, izuzeća izdavanja radnih dozvola izvan kvote i izuzeća od posjedovanja radnih dozvola.

Kada je riječ o izdavanju dozvola u Federaciji Bosne i Hercegovine njih izdaju kantonalne službe za zapošljavanje prema sjedištu poslodavca, uz odobrenje Federalnog zavoda za zapošljavanje. S druge strane, u Republici Srpskoj, radnu dozvolu izdaje filijala Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske nadležna prema sjedištu poslodavca. U Brčko distriktu BiH, Zavod za zapošljavanje Brčko distrikta BiH je nadležan organ za izdavanje radnih dozvola za rad stranaca u Brčko distriktu BiH.

“Osim ostalih uslova za izdavanje radnih dozvola, ključna stvar je da na evidenciji nezaposlenih prema sjedištu poslodavca se ne nalazi nezaposlena osoba koja ispunjava uslove u skladu sa zahtjevom za izdavanje radne dozvole i da ulazi u utvrđenu kvote radnih dozvola na godišnjem nivou. Ključna stvar koju asocijacije poslodavaca entiteta i Brčko distrikta BiH traže je povećanje kvota za zapošljavanje stranaca na godišnjem nivou, jer smatraju da se za pojedina zanimanja na tržištu rada u BiH već ne može naći potrebna radna snaga, već se mora uvoziti iz drugih zemalja. To je sada pitanje za nadležne organe vlasti kako uskladiti primjenu kvotnog sistema kao mehanizma kontrole zapošljavanja stranaca u BiH, prvenstveno kao mehanizma zaštite domaće radne snage, vodeći računa o eventualnim potrebama poslodavaca za masovnijim zapošljavanjem stranih radnika”, istaknuli su za naš portal.

Tačni podaci

Kada je riječ o preciznim podacima izdatih radnih dozvola iz Agencije za rad i zapošljavanje navode kako prema posljednim raspoloživim podacima u BiH u 2022. godini do početka juna izdano 1.029 radnih dozvola. Dodali su kako je broj otprilike na istom nivou kao i prošle godine, tačnije povećanje za 33 radne dozvole.

U nastavku možete pogledati precizne podatke iz kojih zemalja nam najviše pristiže radna snaga te koji je tačan broj radnika:

Srbija– 207
Turska-198
Kina-62
Kuvajt-53
Bangladeš-49
Ujedinjeni Arapski Emirati-31.

Kazali su nam da je najviše radnih dozvola izdano u građevinarstvu i to 264 dozvole.

U nastavku pogledajte za koja zanimanje je izdat tačan broj radnih dozvola:

Građevinarstvo– 264
Trgovina na veliko i malo i popravka motornih vozila i motocikala 154
Poslovanje nekretninama– 104
Umjetnost, zabava i rekreacija -87
Prerađivačka industrija -80

Zanimljivo je da sve do ove godine najveći broj radnih dozvola izdato je za djelatnost trgovine. Međutim ova godina je izuzetka. Kako su pojasnili iz Agencije jedini razlog tome je što došlo do povećanja broja radnih dozvola za građevinarsvo iz razloga pokretanja određenih infrastrukturnih projekata na koridoru Vc.

“Ako gledamo broj izdatih radnih dozvola u BiH vidimo da taj broj nije veliki i kreće se od 0,3-0,4% ukupnog broja zaposlenih u BiH. Uglavnom se radi o radnim dozvolama koje su izdate osobama koje imaju ključnu ulogu u poslovanju nekog preduzeća (bilo da se radi o vlasnicima djelatnosti ili osobama iz menadžmenta). Recimo u prošloj godini (2021.) izdato je 2.775 radnih dozvola, a prethodnih godina taj broj se kretao između 2.400 do 2.900 radnih dozvola. Istina ovdje treba reći da je u 2021. godini Federacija BiH prvi put došla na oko 90% popunjenosti kvote radnih dozvola.

Ova godina je izuzetak sa povećanjem broja radnih dozvola za građevinarsvo iz razloga pokretanja određenih infrastrukturnih projekata na koridoru Vc i to je vezano i za povećanje broja radnih dozvola izdatih turskim državljanima, a za očekivati je da s najavljenim projektom izgradnje autoputa Prijedor – Banjaluka dođe do dodatnog povećanja broja radnih dozvola u istom sektoru, ali ovaj put za državljane NR Kine. Također, već godinama najveći broj radnih dozvola se izdaje državljanima Srbije, zatim Turske, Hrvatske i Kine”,naveli su iz Agencija za rad i zapošljavanje za Raport.

Cvjeta crno tržište

Na ovu temu razgovarali smo i sa Adnanom Smailbegovićem, predsjednikom Udruženja poslodavaca FBiH. Kazao nam je kako najveći problem u posljednje vrijem stvara crno tržište.

“Imamo puno radnika koji rade na crnu, najviše dolaze iz Albanije, Turske… Dolaze u BiH na turističku vizu, odrade tri mjeseca i onda idu nazad. Mora se znati da postoje tačno određene kvote koliko možemo uvoziti radnu snagu. Procedura dolaska je kompleksna. S druge strane, građevinske firme imaju pojednostavljenu proceduru. Oni su uvezli dosta radnika. Uvozi se najveći brok građevinskih radnika, vozača, radnika koji rade u industrijama, pa čak i ugostitelji. Dosta naših radnika ide u Hrvatsku, Crnu Goru, a turizam u BiH sve jači”, kazao je Smailbegović za Raport.