Cyber kriminal u Bosni i Hercegovini: Od iznuda i krađa bankovnih kartica do dječije pornografije

Cyber kriminal u Bosni i Hercegovini: Od iznuda i krađa bankovnih kartica do dječije pornografije

Tehnologija je u potpunosti promijenila naš stil života. A kako se veći dio našeg društvenog života premjestio na internet, tako je i kriminal proširio područje djelovanja.

Piše: Sanja Šabanadžović, Radiosarajevo.ba

Cyber kriminal je tip visokotehnološkog kriminala koji obuhvata skup krivičnih djela gdje se kao objekt izvršenja i kao sredstvo za izvršenje krivičnog djela javljaju računari, računarske mreže, računarski podaci, kao i njihovi proizvodi u materijalnom i elektronskom obliku. Internet kriminal nije više samo sitna neugodnost koju uzrokuje mala grupa hakera. Radi se o multinacionaloj opasnosti po ekonomije i države.

Pojmovi koje trebate znati: Cyber napad, hakeri, internet kriminalci…

Putem postojećih analiza i informacija, kojima raspolaže Ministarstvo za sigurnost Bosne i Hercegovine, zapažen je trend porasta cyber kriminaliteta i broja povratnika u izvršenju ovih kaznenih djela u našoj zemlji.

Kako su nam kazali iz Ministarstva za sigurnost BiH, djela koja se klasificiraju pod pojmom cyber kriminala u BiH su ometanje rada sustava i mreže elektronske obrade podataka, prevare putem interneta, neovlašten pristup zaštićenom sustavu i mreži elektronske obrade podataka, krivotvorenje kreditnih i ostalih kartica bezgotovinskog plaćanja, posjedovanje i distribucija dječije pornografije, kaznena djela u vezi sa zloupotrebama wireless mreža te društvenih mreža, kaznena djela povrede autorskih prava.

Kazna od 500 KM za prvi slučaj cyber kriminala u Brčkom

“Kada govorimo o kaznenim djelima, tu je ponovo specifično naše zakonsko uređenje, jer to pitanje nije obuhvaćeno na državnom nivou, već u Kaznenim zakonima FBiH, RS-a i Brčko distrikta. Propisane sankcije za navedena kaznena djela su novčane kazne i kazna zatvora, ovisno o vrsti i obliku kaznenog djela.

Upad na internet stranice, neovlašteni upad na stranice privatnih i državnih institucija, krade se vrijeme korištenja koje neko plaća (djelo koje je već zastarjelo), računalne sabotaže… sve se to nalazi u Kaznenim zakonima s razlikom u nijansama”, pojašnjava za Radiosarajevo.ba Vladica Babić, stručnjak za cyber kriminal.

Dječija pornografija

Sigurno najstrašnije djelo je iskorištavanje djece i maloljetnika radi pornografije, upoznavanje djece s pornografskim djelima, te prisila na stvaranje takvih djela.

UNICEF procjenjuje da u toku jedne godine oko milion djece bude prodano ili na neki drugi način budu uključeni u kriminalni milje. Prema UNICEF-u, na internetu se može naći više miliona fotografija 10 – 20.000 djece koja su seksualno zlostavljana. Identificiran je samo mali broj takve djece.

“U našem zakonu djeca su osobe do 14 godina starosti, dok su recimo u Hrvatskoj stari 18 godina. Tu je širi dijapazon i mogućnost borbe protiv iskorištavanja djece.

Oni su zaista najosjetljiviji faktor, najmanje su sigurni na internetu i društvenim mrežama, jer ih vrebaju stvari o kojima oni i ne razmišljaju. U američkim zakonima imate pojam cyberbullyinga, koji kod nas nije uveden. To je jedan vid zlostavljanja/djelovanja na psihu djeteta koji može dovesti i do samoubistva”, dodaje Babić.

Najveći korisnici interneta upravo su mlade generacije, odnosno djeca te da samim time i roditelji moraju biti upoznati s mogućnostima koje pruža internet, odnosno i oni i djeca moraju se upoznati sa sigurnim korištenjem interneta.

Zemlja potpisnica Evropske konvencije o kompjuterskom kriminalu, BiH je u entitetskom krivičnom zakonodavstvu uvrstila i krivična djela “Protiv sigurnosti sistema i mreže elektronske obrade podataka”, a preteča toga je formiranje timova istražitelja za borbu protiv kompjuterskog kriminala u MUP-a RS-a i FUP-a.

U RS-u zbog dječije pornografije uhapšene tri osobe, oduzeti računari

Unutar Sektora kriminalističke policije Federalne uprave policije djeluje Odjel za borbu protiv organiziranog kriminala, gdje od 2007. godine rade istražitelji cyber kriminala.

“Kada su u pitanju djeca, to je mnogo mučnije. Zbog prirode istrage i posla moramo pregledati oduzeti materijal i utvrditi da li je u pitanju dječija pornografija. Naiđete na materijal s bebama, djecom od dvije, četiri, šest… godina, muka vam je, ali kada pomognete da se ta osoba smjesti u zatvor, shvatite koliko ste dobru stvar napravili”, pojašnjava za Radiosarajevo.ba jedan od istražitelja cyber kriminala FUP-a.

Bh. javnost vjerovatno pamti slučaj iz 2011. godine kada je MUP RS-a, kod uhapšenog Samira Skelića iz Dervente (spomenut kao vlasnik najvećeg arhiva opscenog sadržaja u Evropi) pronašao 212 diskova i na njima više od dva miliona fotografija te 7.000 videosnimaka dječije pornografije. Osuđen je 21. augusta 2014. godine na četiri i po godine zatvora.

Još jedna veća zapljena dogodila se kada su istražitelji FUP-a, pronašli kod E.Š. iz Sarajeva oko milion i po snimaka i fotografija dječije pornografije. No, samo smo malo zagrebali površinu.

Ipak, kada neko počini kriminalno djelo, nemoguće je da ne ostavi trag. A upravo te tragove prate cyber istražitelji, prikupljaju podatke po nadzorom tužioca, uz napomenu da je za svaki korak potrebna naredba suda (nalog je pojam rezerviran za filmove).

Društvene mreže

Društvene mreže su zasigurno novo poprište cyber kriminala. Cyber kriminal se sve brže širi Facebookom, koji broji preko milijardu aktivnih korisnika. Prevaranti provale u račun, šaljući spam koji ih usmjeri na stranice koje kradu lične podatke i šire viruse. U našoj je naravi da klikamo, bez obzira na to šta je u pitanju.

“Morate paziti koje stranice otvarate, koje aplikacije skidate i šta stavljate na profile. Jednom javno objavljena fotografija više nije privatna, a Facebook se ogradio time što vam je na početku ponudio mogućnosti privacy settingsa. A pošto su po defaultu postavke profila takve da ih svi mogu vidjeti, većina i ne obraća pažnju na to.

Podignuta optužnica protiv Sarajlije: Tajno snimao djevojku za vrijeme odnosa, pa snimak objavio

Treba biti oprezan, od hiljadu ljudi, njih deset će povjerovati da je dobilo na lutriji, poslati ‘troškove poštarine’ i lične podatke… Preuzmu vam Facebook profil, e-mail, pošalju vašim kontaktima ‘tužnu’ poruku tipa ‘ostao sam na ulici, imam samo internet, treba mi toliko novca’ (samo jedna od varijanti), mnogi nasjednu”, tvrdi istražitelj FUP-a.

Ipak, često se takvi napadi ne prijavljuju, kaže Vladica Babić.

“Visina kazne nije zadovoljavajuća, tada imamo tu tamnu brojku kada ljudi ne prijavljuju napade na profile, jer smatraju da tu nema veće štete.

Još jedna opaska je pojam javnog mjesta koje je uvršteno u Kazneni zakon RS-a. Koliko god se bunili o regulaciji slobode informiranja na javnim mjestima, ako se uvrsti da tu spadaju i elektronski mediji, što je prijedlog i u Hrvatskoj, to je dobar način da se ograniče pojave poput dječije pornografije… Danas se može pojaviti svako ko može pisati što hoće i kako hoće bez obzira na to hoće li biti i kako kažnjavan za to što je napisao. Trebalo bi se razjasniti šta je to javno mjesto u online sferi”, poručuje Babić.

Čovjek protiv mašine

Ljudi griješe, mašine ne griješe. Najslabija karika kompjuterske sigurnosti je čovjek, upozorava naš sagovornik iz FUP-a.

“Nemoguće je opisati šta se sve dešava i kakve slučajeve imamo. Oni se mogu razdvojiti u klasična krivična djela uz upotrebu tehnologije (telefoni, GPS, kompjuteri, profili na društvenim mrežama), te djela u kojima je informaciona struktura meta napada. Tako se djelo može izvršiti u BiH, preko servera u Hrvatskoj s posljedicom u Srbiji. Srećom, imamo odličnu saradnju s policijom u regiji, ali i unutar zemlje, u RS-u i Brčkom.

A ima svega, od ekonomske špijunaže, širenja malwarea, neovlaštenog upada u zaštićene sisteme, krađa bankovnih kartica, a najčešći slučajevi se tiču internet prevara.

Česti su i napadi na internet stranice tzv. web-defacementa, te vršenje DDoS napada. Koliko para – toliko muzike, ako stranicu uradite za 500 KM, to vam je kao da ste skupocjeno auto ostavili s ključevima u bravi u lošem kvartu.

Jedni žele istražiti svoje mogućnosti, drugi bi da se pohvale da su oni to izveli, a treći ciljano žele da vas onemoguće u vašem poslu. DDoS napadi su najlakši za izvesti, a najteži za otkriti. Jedna od varijanti DDoS napada, istovremeno slanje na hiljade zahtjeva za posjetu putem inficiranih računara ka serveru koji to ne može podnijeti i on se sruši. Kada završi misiju, takav virus se povlači i briše tragove iz sistema”, priča istražitelj cyber kriminala FUP-a.

Ko su najveći proizvođači malwarea na svijetu?

1. Rusija

2. Kina

3. Brazil

Najtraženiji svjetski cyber kriminalci na listi FBI-ja

1. Nikolaj Popesku

2. Evgenij Mihajlovič Bogačev

3. Sun Kailiang

4. Huang Zhenyu

5. Wen Xinyu

Inače, kompanije zadužene za online sigurnost, među kojima su BitDefender, Symantec, Kaspersky, Proofpoint i Sophos, objavile su rezultate istraživanja o najvećim opasnostima koje korisnicima prijete od cyber kriminala u ovoj godini.

Prema prijetnjama cyber kriminalaca, čini se da će u 2015. godini na većem udaru biti društvene mreže, ali i bankarski te zdravstveni sektor. Napadi će biti ciljani, a pojavit će se sofisticiraniji oblici spam poruka. Na meti su posebno korisnici koji kupuju preko interneta.

Cyber kriminal svjetsku ekonomiju godišnje košta oko 445 milijardi dolara, piše Washington Post.

Kako se zaštititi?

Najteže pitanje glasi: Kako se zaštititi od cyber kriminala?

“Toliko je varijanti napada da se teško odbraniti, ali možete napraviti barem neke osnovne korake. Ne koristite ‘crackovane’ operativne sisteme i antiviruse, već licencirane operativne sisteme i prateće programe, ne ‘skidajte’ piratske kopije filmova i muzike, obratite pažnju na validnost računalnih programa koji se besplatno nude na internetu, na web-stranice s pornografskim sadržajem koje nerijetko služe za distribuciju računalnih virusa…

Najbitnije je da razgovarate s djecom o opasnostima, njihovim aktivnostima na internetu, da li su dovoljno sazreli za pristup internetu bez nadzora. Imajte na umu da internet ‘sve pamti’, svaki podatak koji ostavite na internetu dostupan je i za deset godina. Koristite dobre šifre, koje bi trebale da sadrže velika, mala slova, znakove interpunkcije, stihove pjesama, jer će prvi izbor hakera biti očite kombinacije imena, prezimena i godina.

Naposljetku, koristite internet za edukaciju iz oblasti sigurnosti upotrebe informacionih tehnologija“, savjetuje naš sagovornik.

On vjeruje kako bi i na stranici svakog news portala trebao stajati član Krivičnog zakona FBiH (163.) ili RS (390.), te Brčko distrikta (160.) o “Izazivanju narodnosne, rasne i vjerske mržnje, razdora ili netrpeljivosti”, kao znak upozorenja za one koji svojim komentarima na tekstove čine upravo to.

„Ko javno izaziva ili raspaljuje narodnosnu, rasnu ili vjersku mržnju, razdor ili netrpeljivost među konstitutivnim narodima i ostalima koji žive u BiH, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do pet godina (u slučaju RS-a novčanom kaznom ili zatvorom do dvije godine.)“

Radiosarajevo.ba

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE

NAJNOVIJE