Da li će novi način glasanja povećati broj nevažećih listića?

Na izborima u Bosni i Hercegovini u prethodnih desetak godina broj nevažećih glasova kretao se oko šest posto, ali s obzirom na to da se ove godine izbori održavaju sa novim tehnologijama i da je proces glasanja komplikovaniji, ključno je pitanje da li se može očekivati veći broj nevažećih glasova nego ranije.

Ocjene o tome, a zavisno od koga dolaze, idu od toga da ćemo na ovim izborima imati rekordno visok procenat nevažećih glasova pa do toga da će taj broj biti čak i smanjen.

Argumenti koje daju i jedni i drugi su poprilično čvrsti, i u ovom trenutku gotovo je nemoguće predvidjeti šta će se desiti na sam dan glasanja. O ovom pitanju poprilično su podijeljeni i političari, ali i analitičari.

“Glasanje je, u tehničkom smislu, svugdje stvar rutine, u BiH će biti ozbiljan naučno-obrazovni poduhvat”, rekao je nedavno Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a.

I njegove stranačke kolege vrlo često su izjavljivale da je proces glasanja složen i da će nastati problemi na biralištima te da je sve bez ikakve potrebe zakomplikovano.

Sa druge strane su političari, uglavnom iz opozicionih redova, koji tvrde da je došao kraj krađama na izborima i da su nove tehnologije tu da zaštite izborni proces i da pobijedi onaj ko je dobio veći broj glasova, a ne onaj ko broji te glasove.

“Ne očekujem uopšte veći broj nevažećih glasačkih listića na predstojećim izborima u odnosu na prethodne. Mi smo i do sada imali vrlo veliki procenat nevažećih listića i baš zbog toga ne očekujem da će ovaj procenat biti povećan. Čak naprotiv, ja mislim da će na predstojećim izborima broj nevažećih listića biti manji nego na prethodnim izborima. Mislim da je do sada napravljena veoma dobra kampanja i da je velika većina onih koji će izaći na izbore već obaviještena o promjenama”, rekao je Velizar Antić, politički analitičar.

On ističe i da će same političke partije svojim pristalicama objašnjavati kako se glasa i da će biti najbolji edukator naroda te da će većina građana i prije dolaska na biračko mjesto već znati za koju političku partiju će glasati i koji broj se odnosi na kojeg kandidata.

Inače, argumenti onih koji tvrde da neće doći do većeg broja nevažećih listića su i da više neće biti “namjernog uništavanja” glasačkih listića.

Javna je tajna, recimo, da su na prethodnim izborima pojedini birački odbori namjerno listiće činili nevažećim i to na način da ga pošaraju, dodaju još jedan glas itd. Te pojave nisu bile masovne, ali su se svakako dešavale i to u slučajevima kada tom biračkom odboru ne odgovara kako su građani glasali. Takođe, na glasačke listiće dopisivale su se i preferencije, odnosno glasovi za određene kandidate, kako bi se oni “pogurali” na listi.

Što se tiče prethodnih izbora, na lokalnim iz 2024. godine bilo je 6,56 posto nevažećih glasova, a na opštim dvije godine ranije 6,65 posto. 2020. godine na lokalnim izborima bilo je 5,98 posto nevažećih glasova, a na opštim 2018. godine 6,63 posto, dok je na lokalnim izborima 2016. godine bilo 5,99 posto nevažećih glasova.

Podsjećanja radi, na predstojećim opštim izborima birači više neće glasati sa obilježavanjem X ispred imena političke partije i kandidata već će kandidatske liste na kojima su ranije glasali sada služiti samo za informacije. Uz te kandidatske liste dobiće se poseban listić na kojem će sa jedne strane biti navedena imena političkih partija, a sa druge brojevi. Birači će glasati na način da će obojiti kružić ispred političke partije za koju žele da glasaju i do tri broja koja će praktično biti imena kandidata, odnosno njihovi redni brojevi na kandidatskim listama.

Za člana Predsjedništva BiH i predsjednika Republike Srpske glasaće se kao i do sada i na glasačkom listiću biće potrebno obojiti kružić ispred imena kandidata za kojeg žele glasati. Kasnije, te listiće sa glasovima biće potrebno staviti u posebnu fasciklu i jedan po jedan ih ubacivati u skener.

Zbog novog načina glasanja u Republici Srpskoj birači će dobiti šest listića, a u Federaciji BiH sedam.

Izbori Godina Broj nevažećih glasova

Lokalni 2024. 6,56 %

Opšti 2022. 6,56 %

Lokalni 2020. 5,98 %

Opšti 2018. 6,63 %

Lokalni 2016. 5,99 %