Da li će rat u Ukrajini učiniti da Evropskoj uniji budu prihvatljive bh. termoelektrane?

Screenshot 11 1

Agresija Rusije, o kojoj su mnoge evropske države energetski ovisne, na Ukrajinu još više primorava na energetsku diverzifikaciju. To je osjetno i u Bosni i Hercegovini.

Bosna i Hercegovina uvozi znatne količine nafte i plina iz Rusije. Cijene ovih energenata rastu usljed rata u Ukrajini te drugih geoekonomskih i geopolitičkih kretanja. Visoke cijene i opasnost da potpuno ostanu prije svega bez ruskog plina, na koji su se oslanjale, su naveli zemlje Starog kontinenta da intenzivnije razmatraju tranziciju ka obnovljivim izvorima energije, ali i ponovno korištenje većih količina uglja.

Među takvim državama je i jedna od najjačih ekonomija svijeta – Njemačka. Ministar za klimu i ekonomiju ove države Robert Habeck je najavio da će ova država ubrzati tranziciju ka obnovljivim izvorima energije te da će to podrazumijevati nastavak okončanja korištenja uglja i nuklearne energije.

Međutim, potpredsjedniku Evropske komisije Fransu Timmermansu je sada prihvatljivo i ponovno korištenje energenta kojim se znatno zagađuje okoliš. Naravno, riječ je o uglju koji je zbog klimatskih promjena okarakterisan kao jedna među najvećim prijetnjama, ako ne i najveća prijetnja. No, kako je Timmermans izjavio za BBC, u ovakvoj situaciji nema tabua.

S obzirom na prethodno navedeno, nije isključeno da EU promijeni stav o radu termoelektrana u Bosni i Hercegovini. Do sada je insistirano na tome da se one što prije zatvore. Negativan stav unije o ovoj vrsti energetskih postrojenja odnosio se i na planirani Blok 7 Termoelektrane Tuzla. Razlog zbog kojeg nije bio prihvatljiv EU jeste što bi dodatno zagađivao okoliš i što je novac za gradnju osiguran kineskim kreditom.

Ne bi bilo iznenađujuće da uniji u novonastalim geopolitičkim okolnostima bude prihvatljivija nova termoelektrana nego velika ovisnost o Rusiji. Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je prošli mjesec predložila produženje rada dva bloka u termoelektranama u Tuzli i Kaknju. Treba napomenuti i to da Bosna i Hercegovina struju, uglavnom proizvedenu u termoelektranama, izvozi u evropske države.

Sigurno je da bi Bosna i Hercegovina bila u boljoj situaciji da se mnogo više posvetila tranziciji ka obnovljivim izvorima energije. Time bi manje ovisila i o Rusiji i o uglju, a imala bi i čišći okoliš. To bi se postiglo i konceptom prosumer (proizvođač/potrošač).

IZVORKlix.ba
Prethodni članakNikšić od EU traži bezuvjetan prijem BiH u svoje članstvo
Sljedeći članakBiH obilježava dvije godine od prvog zabilježenog slučaja COVID-a 19