Da li granatiranje nuklearne elektrane Zaporožje može izazvati katastrofu sličnu Černobilu

Podijelite vijest

Vijesti o granatiranju najveće evropske nuklearne elektrane u Ukrajini, koju je okupirala Rusija, ponovo je stvorila strah od nuklearne katastrofe. Međutim, stručnjaci su uvjereni da je rizik od kataklizme, naspram one u Černobilu, mali.

Elektrana u Zaporožju, koja je od marta pod kontrolom moskovskih trupa, u prethodnim danima je pogođena ruskim granatiranjem. Ukrajina i Rusija su prebacivale odgovornost za napade, a Ukrajina je čak rekla da je granatiranje oštetilo tri detektora za praćenje radijacije.

Vijesti o udarima brzo su izazvale međunarodnu osudu, pri čemu je generalni sekretar UN-a Antonio Guterres nazvao “svaki napad” na nuklearna postrojenja “samoubilačkim”, a šef Međunarodne agencije za atomsku energiju Rafael Mariano Grossi pozvao obje strane da “pokažu krajnju suzdržanost”.

ČITAJ JOŠ:  Kriza ne posustaje: Prijeti nestašica osam proizvoda

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski odmah je pozvao zapadne zemlje da zadaju Rusiji novim sankcijama njenoj nuklearnoj industriji, ponavljajući prethodna upozorenja o katastrofi razmjera Černobila.

Međutim, stručnjaci kažu da situacija u Zaporožju – gdje je stacionirano 500 ruskih vojnika i 50 komada teške mašinerije, uključujući tenkove, prema Ukrajini – ne prijeti svjetskom nuklearnom katastrofom, piše u detaljnoj analizi Politico.

“Rizici od granatiranja su ograničeni s obzirom da su reaktori zaštićeni do 10 metara betona”, kaže Leon Cizelj, predsjednik Evropskog nuklearnog društva. On je procijenio da će zidove reaktora vjerovatno probiti samo konstantno i neprekidno ciljano bombardovanje iz zraka.

ČITAJ JOŠ:  Uznemirujući snimak: Ruski mladić lomi nogu prijatelju da izbjegne mobilizaciju

Cizelj potom kaže i da bi napad na skladišta istrošenog goriva, imao ograničen učinak jer bi svaki ispušteni radioaktivni materijal putovao samo oko 10 do 20 kilometara.

James Acton, ko-direktor programa nuklearne politike u Carnegie Endowment for International Peace, složio se da granatiranje nije pravi rizik, ukazujući umjesto toga na ranjivost sistema za hlađenje elektrane.

Nuklearne elektrane su dizajnirane sa više nezavisnih sigurnosnih sistema, uključujući brojne priključke na mrežu i rezervne dizel generatore. Zaporizhzhia takođe koristi ribnjak za raspršivanje za hlađenje, što znači da se topla voda iz unutrašnjosti biljke raspršuje u spoljašnji vazduh kako bi se snizila njena temperatura.

ČITAJ JOŠ:  Uznemirujući snimak: Ruski mladić lomi nogu prijatelju da izbjegne mobilizaciju

“Oni će zapravo biti relativno ranjivi jer moraju biti u kontaktu sa vanjskim svijetom što ih čini potencijalnim metama za napad”. rekao je Acton.

Obojica su naglasili da bi čak i u najgorem slučaju – ako sistemi za hlađenje pokvare, što dovede do kvara reaktora – to bi samo izazvalo ozbiljnu štetu na lokalnom nivou. Cizelj je procijenio radijus od 30 kilometara.


Podijelite vijest