Da li je konačno vrijeme za obračun s korupcijom u zdravstvu?

Da li je konačno vrijeme za obračun s korupcijom u zdravstvu?

Nakon afera koje su potresle Sarajevo i Zenicu, a u kojima su glavni akteri ljekari, pitanje je da li je konačno vrijeme za obračun s korupcijom u zdravstvu

Afere sustižu jedna drugu ovih dana, od zloupotrebe lijekova u Sarajevskom kantonu do ugradnje komada mreže sumnjive kvalitete tokom operacija u Kantonalnoj bolnici Zenica. Prethodno su dušu otvorile porodilje i govorile koliko mita su dale kako bi se – porodile. Da li prethodno pobrojani događaji mogu biti početak obračuna sa korupcijom u zdravstvu, ostaje da se vidi.

Saznanja iz medija

O slučajevima koruptivnih radnji u zdravstvenim ustanovama u Ljekarskoj-Liječničkoj komori FBiH saznaju iz štampe, sa televizije ili razgovora.

– Pokrenuli smo inicijativu za izmjene Krivičnog zakona FBiH, u kojem bi se predvidjela obaveza sudova i tužilaštava da ljekarske komore i uopćeno strukovne organizacije specijalnih profesija, po službenoj dužnosti obavještavaju o procesima, a posebno presudama koje su donesene u odnosu na naše članove, kaže predsjednica Komore dr. Amila Bećirović za Oslobođenje.

Prof. dr. Fahrudin Kulenović, ljekar specijalista u penziji i bivši predsjednik Ljekarske komore Kantona Sarajevo, ukazuje na jedan od prijedloga u borbi protiv korupcije u zdravstvu, a to je mogućnost da građani sami biraju ljekara kod kojeg će se liječiti.

– Zdravstvo je jedno od vrlo povoljnih staništa za korupciju. Ako bi mene pitali koji su prijedlozi da se to spriječi ili bar ublaži, rekao bih da bi slobodan izbor ljekara znatno doprinio tome. Slobodan izbor ljekara je jedna krilatica koja decenijama kruži na našim prostorima. To bi bio slobodan izbor u okviru nekog kruga, geografskog naravno, jer ne možemo omogućiti da Sarajlije biraju ljekara u Banjoj Luci, a Banjalučanin ljekara u Mostaru. To je nepraktično i skupo. Treba odrediti u nekoj granici, da ljudi mogu da izaberu svog ljekara, smatra dr. Kulenović.

Svaku koruptivnu radnju treba prijaviti, bilo da je počinilac kolega doktor ili pacijent, ističe Miladinović

Predsjednica Ljekarske-Liječničke komore KS-a prof. dr. Ksenija Miladinović naglašava da je svaka koruptivna radnja u zdravstvu kršenje Kodeksa medicinske etike i deontologije, te stoga automatski podliježe postupku koji je u ingerenciji komore, a to je disciplinski postupak kojim se u konačnici donosi kaznena mjera propisana aktima ove institucije.

– Naravno da koruptivne radnje podliježu i sudskom postupku, kao što je i zloupotreba recepata od ljekara. Ishod istražnih radnji i presude utiče na izrečenu kaznenu mjeru Komore. Ljekarska-Liječnička komora KS-a je uvijek osuđivala i osuđivaće bilo kakvo kršenje Kodeksa medicinske etike i deontologije. Svaku koruptivnu radnju treba prijaviti, bilo da to učini pacijent ili kolega, naglašava Miladinović i napominje da takav stav treba medijski promovirati.

– Svjedoci smo da je bilo više takvih kampanja, ali očito rezultati nisu zadovoljavajući, konstatuje dr. Miladinović.

Govoreći o borbi protiv korupcije u bh. zdravstvu, dr. Ednan Drljević, specijalista infektolog i šef Infektivnog odjela Opće bolnice “Prim. dr. Abdulah Nakaš” u Sarajevu, ističe da se ona može suzbiti samo na način da napokon pacijent bude u fokusu, jer time ostaje malo mjesta za korupciju. Kod prijema i planiranja zdravstva treba napokon da se vidi šta je potrebno pacijentu, a ne šta je potrebno uposleniku. Osnova svega treba da bude sam pacijent, a stati ovakvim slučajevima ukraj može se usavršavanjem informacionih sistema. Svi akti su provjerljivi i može se odmah otkriti ako je došlo do nekih poremećaja.

– Najveći poremećaji u zdravstvu su u nabavci tehničkih sredstava, lijekova… Ali, to je opet stvar organizacije kompletnog političkog sistema, tako da ne može zdravstvo biti izvan toga, naglašava dr. Drljević.

Za smanjenje mogućnosti korupcije u zdravstvu neophodna je i sasvim drugačija vrsta organizacije ove oblasti od ove koju imamo.

U borbi protiv korupcije, ali i općenito, treba centralizirati javne nabavke, kaže Drljević

U Tužilaštvu Zeničko-dobojskog kantona trenutno se vode dva predmeta vezana za nehuman odnos prema porodiljama u Kantonalnoj bolnici Zenica i traženje mita od pacijenata. Prvi predmet je protiv tri doktora sa Ginekologije zbog krivičnog djela nesavjesno liječenje, a koji se odnosi na porod pacijentice na ovom odjelu. Drugi predmet je formiran na osnovu prijave protiv jednog doktora ginekologije zbog primanja dara i drugih oblika koristi.

Policijski službenici Federalne uprave policije izvršili su nedavno pretres KBZ-a i domova zdravlja u Kaknju i Visokom. Istragom je obuhvaćeno najmanje deset ljudi zaposlenih na odjelu za hirurgiju zeničke bolnice i riječ je uglavnom o doktorima. Istraga se provodi zbog primanja mita.

U akciji niko nije uhapšen, izuzeti su dokumentacija i medicinski materijali koji se mogu dovesti u vezu sa podmićivanjem. Riječ je, između ostalog, o mrežama koje se koriste za ugradnju prilikom operacije bruha.
Samo po zasluzi

Prim. dr. Kasim Spahić, pomoćnik direktora za medicinske poslove Kantonalne bolnice Zenica, kaže da iz ove ustanove ne mogu komentarisati konkretne slučajeve, ali da podržavaju svaku borbu protiv nepravilnosti, posebno korupcije.

Dr. Adnan Jupić, ministar zdravstva ZDK-a, poručuje da Ministarstvo i on kao ministar mogu samo podržati rad pravosudnih organa i ne miješati se u njihove aktivnosti. Ako je bilo bilo kakvih propusta, kršenja procedura, veli, treba ih na adekvatan način sankcionisati.

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE

NAJNOVIJE