Da li je na najbolji način iskorišten novac za zapošljavanje u Federaciji BiH?

Više od 45.000 mladih u Federaciji nakon srednje škole nije nastavilo školovanje, niti radi, zabrinjavajući su podaci navedeni u Strategiji zapošljavanja u Federaciji Bosne i Hercegovine u periodu 2021-2027. godina koja je usvojena na posljednjoj sjednici Zastupničkog doma Parlamenta FBiH. I ova strategija, koju je izradilo Federalno ministarstvo rada i socijalne politike, detektovala je neusklađenost obrazovanja i zahtjeva tržišta rada.

Procjenjuje se da više od polovine mladih koji su završili školovanje rade poslove koji ne odgovaraju njihovoj stručnoj spremi.

Sinhronizacija tržišta rada i obrazovanja

– Strategija je vrlo opširan dokument i kada bi se svi nosioci odgovornosti, definisani u strategiji, pridržavali u budućim godinama sa svojim budžetima, to bi sigurno moralo izroditi povećanje konkurentnosti budućih radnika, promjenama u načinu obrazovanja, sinhronizaciji tržišta rada i onog što obrazujemo, a gdje danas imamo najveći disbalans. Školujemo ljude za koje unaprijed znamo da neće imati mjesta na tržištu rada, ali ih i dalje školujemo. Da ne govorimo o promjeni planova i načina na koji školujemo jer PISA testovi (Program za međunarodnu procjenu postignuća učenika), pokazuju šta školujemo – govori nam Salko Zildžić, zastupnik u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH.

Dodaje kako se moraju načiniti promjene u radu službi za zapošljavanje.

– Godnama dajemo neki novac za zapošljavanje, međutim veliko je pitanje da li je taj novac na najbolji način iskorišten. Biroi su više službe za evidentiranje nezaposlenih, pa ova strategija govori o edukaciji ljudi koji rade tamo, o potrebi da biroi postanu savjetovališta za one koji su nezaposleni, koji godinama nisu u svojoj struci našli posao, da im se pomogne kod prekvalifikacije. Zatim, povezanost između potreba tržišta i onog što je na tržištu rada. Sve to prepoznaje strategija. Ova strategija je sa federalnog nivoa, ali nju moraju pratiti i kantoni – rekao je Zildžić.

Manje djece, više starih

U Strategiji se navode podaci da je u protekle dvije decenije došlo do značajnijih promjena u starosnoj strukturi stanovništva Bosne i Hercegovine, a da će se taj trend najvjerovatnije i nastaviti. Općeniti broj djece do 14 godina je sa 21 posto u 2000. godini, smanjen na 14,5 posto u 2020. godini, dok se broj starih osoba od 65 i više godina, u istom periodu sa 11 posto povećao na 17,9 posto. Broj mladih od 15 do 24 godine smanjen je sa 14,8 u 2000. godini na 11,6 u 2020. godini.

Starenje stanovništva, smanjena stopa nataliteta, iseljavanje iz Bosne i Hercegovine, za posljedicu će imati smanjenje broja radno-sposobnog stanovništva (15-64 godine života) za više od 420.000 osoba, do 2040. godine.