Da li je na pomolu raspetljavanje čvorišta zvanog “izborni zakon” u BiH

A o pitanju nezavisnosti BiH može se govoriti i u kontekstu novih izjava ministra vanjskih i evropskih poslova Republike Hrvatske Gordana Grlića Radmana koje je nedavno dao za Večernji list, a koje su ovdje – na domaćem političkom terenu – izazvale oštra reagovanja. Izborni zakon i dalje ključno nerješeno pitanje hrvatsko-bošnjačkih političkih odnosa.

U regionalnoj politici sve što se događa neodoljivo podsjeća na neki začarani krug akcija i reakcija. Jedan od novijih povoda za nove-stare žuljeve, dolazi s onu stranu granice. Ovaj put iz Hrvatske, zemlje čiji ministar vanjskih poslova za Večernji je list kaže – “ne smijemo dopustiti da se nametnu umjetni modeli koji bi išli na štetu bilo kojeg naroda”.

“Po duhu i slovu Daytona, imamo tročlano Predsjedništvo BiH koje odražava ravnopravnost i jednakopravnost triju naroda. Zašto nije peteročlano, već je tročlano? Upravo zato da bi u njemu bili predstavnici triju konstitutivnih naroda. I zato je važna ova reforma Izbornog zakona da bi se na svim razinama vlasti osigurala ravnopravnost naroda i izbjeglo preglasavanje naroda”, rekao je Grlić Radman.

Povod njegove izjave bilo je pitanje – da li je na pomolu raspetljavanje čvorišta zvanog “izborni zakon” u Bosni i Hercegovini, a sve se odvija u jeku pregovora SDA i HDZ-a o izmjenama izbornog zakonodavstva. Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda hrvatskog naroda, baš oko čijeg izbora i postoje najveća sporenja jer mu hrvatski politički predstavnici spočitavaju način na koji je izabran, na sve odgovara:

“Ne može se kroz izmjene izbornog zakona ići u dalje cementiranje etničkih kompleksa što želi politika HDZ-a, pa i zvaničnog Zagreba, koliko možemo da vidimo. To se ne može desiti dok ja i ljudi poput mene se bar malo pitaju u ovoj državi”, kazao je Željko Komšić, član Predsjedništva BIH.

Sinhronizirane su i reakcije dviju velikih stranaka u Bosni i Hercegovini, koje okupljaju Bošnjake – Stranke demokratske akcije, i Naroda i Pravde.

“Odluku o tome kakvo će biti uređenje Bosne i Hercegovine neće donijeti Grlić Radman, zvanični Zagreb, ili bilo koji drugi regionalni centar, bez obzira kakve teške izjave koristili i pritiske vršili, već isključivo institucije Bosne i Hercegovine. Bilo kakvo rješenje koje će dodatno produbiti postojeću diskriminaciju u ustavnopravnom poretku i izbornom zakonodavstvu BiH neće biti prihvaćeno i tu činjenicu ne mogu promijeniti bilo kakve uvijene prijetnje, pa ni ova koju je uputio šef hrvatske diplomatije”, naveli su iz SDA.

Iz Naroda i pravde su istaknuli:

“Poražavajuće je čuti kako hrvatska zvanična politika koju predstavlja i u čije ime govori ministar Goran Grlić Radman, šalje prijeteće poruke susjednoj zemlji i to uoči jednog od njenih najznačajnijih praznika – Dana nezavisnosti. Takve poruke ne doprinose dobrosusjedskim odnosima, doživljavamo ih kao direktnu prijetnju i pokušaj Hrvatske da opstruira nužne promjene na euroatlantskom putu BiH”.

Stav Hrvatske prema pitanjima u Bosni i Hercegovini je nerazumljiv, čak i iracionalan – smatra univerzitetski profesor Enver Kazaz. Ovakav odnos Hrvatske izaziva, s pravom, negativne reakcije. Ipak, Kazaz ističe da su HDZ i SDA u nekoj vrsti samrtnog zagrljaja.

“HDZ i SDA nužno moraju ne samo promijeniti retoriku, nego i promijeniti političku i ideološku filozofiju i tragati rješenjima onako kako je to činio Sulejman Tihić. Alternativa kompromisu je sukob”, naveo je Kazaz.

Da bi se pronašlo rješenje, SDA i HDZ dale su ekspertskim grupama zadatke. Do kraja mjeseca marta, vjeruje se, moglo bi biti pomaka. No, otvoreno je pitanje – da li je uopće moguće napraviti izmjenu Izbornog zakona, a pritom uvažiti presudu Sejdić-Finci, kao sve druge presude i odluke Ustavnog suda bez da se uđe u proces izmjene Ustava?