Da li Joe Biden može ponovo stvoriti ekonomiju u kojoj je odrastao

U agenciji Reuters su analizirali da li američki predsjednik Joe Biden može stvoriti ekonomiju u kojoj je on odrastao, a to je ekonomija snažnog ekonomskog rasta kroz javne investicije.

Ukazali su da je Biden posljednji američki predsjednik iz “tihe generacije”. Riječ je o demografskoj grupi u Sjedinjenim Američkim Državama čiji su članovi bili djeca tokom Drugog svjetskog rata, a nakon rata su živjeli u vremenu ekonomskog buma koji je stvorio srednju klasu i pozicionirao SAD kao vodeću industrijsku državu na svijetu.

Sada 78-godišnji Biden je svjedočio smanjenju bogatstva srednje klase i koncentraciji bogatstva u nekoliko dijelova zemlje. Sa jučer predstavljenim ekonomskim programom od 2.000 milijardi dolara pokušat će da zaustavi negativne trendove i novac usmjeri ka siromašnim građanima i siromašnim područjima SAD-a.

Program podrazumijeva ulaganje u infrastrukturu, a novac bi se trebao osigurati povećanjem poreza na dobit. To je suprotno ekonomskoj politici bivšeg predsjednika republikanca Ronalda Reagana iz 80-ih godina, a čija je suština bila smanjenje poreza i deregulacija tržišta – neoliberalni kapitalizam.

U Reutersu su konstatovali da ni republikanci ni demokrati, čiji je član Biden, nisu bili voljni duboko intervenisati u ekonomiju već nekoliko decenija. Za njih je pokazatelj toga u redukovanju socijalne zaštite i deregulacija finansijskog sektora tokom predsjedničke administracije demokrate Billa Clintona, te oklijevanju Baracka Obame, također bivšeg demokratskog predsjednika, da poveća potrošnju tokom recesije iz 2008. godine.

Bivši industrijski centri su sve više zaostajali, a sve je više rastao jaz u bogatstvu između bijelaca i afroamerikanaca.
Iskustva iz prošlosti

Bidenov program je sličan programima predsjednika iz 60-ih godina. Pa je tako John Kennedy bio posvećen ambicioznim planovima kao što su slijetanje na Mjesec, dok je Lyndon Johnson jačao socijalnu zaštitu. Prije njih je Dwight Eisenhower u drugoj polovini 50-ih godina bio fokusiran na gradnju mreže autoputeva. Dakle, u svakom od navedenih primjera je riječ o javnim radovima.

Profesor ekonomije na MIT-u Simon Johnson je istakao da se javnim radovima pokušava povećati produktivnost, te potaknuti ekonomski rast širom države.
Republikanci protiv

Ali, da bi Biden svoj plan proveo u djelo, potrebna mu je podrška Kongresa. Očekuje se da će borba u Kongresu biti, kako je naveo Reuters, epska.

Čelnik republikanskih senatora Mitch McConnell je jučer poručio da bilo koji nacrt zakona predložen od demokrata može biti Trojanski konj za masovno povećanje poreza. Republikanci su ranije potcrtali da neće podržati ciljeve poput zaustavljanja klimatskih promjena i povećanja jednakosti.

Bidenov prijedlog je na tragu mjere u iznosu od pet milijardi dolara, koliko je prošle godine potrošeno za borbu protiv negativnih posljedica koronavirusa. Znatna količina tog novca je data kao pomoć porodicama i nezaposlenim građanima.
Ideje koje nisu nove

U predsjedničkoj administraciji su naglasili da ovim ekonomskim programom žele doprinijeti nastavku oporavka SAD-a. Mnoge ideje koje Biden ima i koje je predložio, već se odavno razmatraju na univerzitetima i drugim institucijama.

Profesor Johnson je u svojoj knjizi iz 2019. istakao da privatni kapital nikada ne može u potpunosti zamijeniti državne investicije, kao što su razvoj komunalnih djelatnosti i ulaganje u istraživanja.

Bidenov plan je zaista sadržajan, a tretira od nedostataka u uslugama čuvanja djece do gradnje punionica za električna vozila. Postavlja se pitanje da li se to sve može postiću u jednom predsjedničkom mandatu.

Treba imati na umu da je demografsko i ekonomsko urušavanje malih gradova i gradova srednje veličine trajalo desetljećima. To se dešavalo tokom vladavine predsjednika iz obje stranke, a obećavali su suprotno.
Biden: Druge države nam se približavaju

Udio američkog BDP-a za plate i nadnice se smanjio, a ekonomisti smatraju da to doprinosi rastućoj nejednakosti. Cilj je javnim radovima i finansiranjem istraživačkih centara ujednačiti uslove života u razvijenim i nerazvijenim dijelovima SAD-a.

Aktuelni predsjednik je primijetio da je prije nekoliko decenija SAD trošio dva posto BDP-a na istraživanje i razvoj, a sada troši jedan posto. U međuvremenu su druge zemlje povećale tu potrošnju.

Obećao je da će to promijeniti i upozorio da se ostatak svijeta sve više i brže približava SAD-u po ovom pitanju.

Direktor za istraživanje u Grupi za ekonomske inovacije (Economic Innovation Group) koja okuplja članove obje stranke Kenan Fikri je mišljenja da je Biden svojim planom pokazao da razumije da se ulaganjem u javnu infrastrukturu mogu stvarati nove mogućnosti, te smanjit nejednakost.

Jaz u bogatstvu bijelaca i afroamerikanaca se neznatno smanjio u posljednjih 30 godina, bez obzira što su u 16 od 30 godina bili predsjednici iz Demokratske stranke.
Zamjerke stranačkih kolega

Biden želi da se više ulaže u zajednice gdje žive afroamerikanci, u zajednice u kojima je mnogo radnika afroamerikanaca i u zajednice koje se suočavaju sa zagađenjem okoliša.

Kako je konstatovao Reuters, prvi dojam je da je malo izgledno da će Biden ostvariti planirano. Već decenijama je u vrhu Demokratske stranke, a sada je želi radikalno promijeniti. Kritikuju ga i pojedine stranačke kolege, poput ekonomiste Lawrencea Summersa, koji smatra da se distancirao od baze stranke tj. onoga što ona zagovara.

Summers je kazao da Bidenov plan prevazilazi ono što je potrebno.

S druge strane, neki su mišljenja da je vrijeme da ga liberalno krilo stranke podrži i traži od njega još više. Demokratska kongresmenka Alexandria Ocasio-Cortez je istakla da Bidenovi prijedlozi nisu ni približno dovoljni.