Da li kamere u ulazima mogu stati na kraj krađama?

U sve većem broju stambenih zgrada u BiH, haustori, podrumi i garaže dobivaju kamere. Stanari se odlučuju na videonadzor nakon niza provala u podrumske prostorije, krađa bicikala, oštećenja vozila i narušavanja reda u zajedničkim prostorima.Upravo takav trend zabilježili smo i u nekoliko sarajevskih naselja, gdje su nove kamere postavljene ispod stepeništa i uz ulazna vrata.Prema riječima stanara, inicijativa najčešće kreće od samih stanara. Kada se u kratkom periodu dogodi više incidenata, zajednica stanara glasa za ugradnju sistema.Većina želi osjećaj sigurnosti i mogućnost da se počinioci identifikuju, kaže jedan od stanara iz ulice Trg djeca Dobrinje s kojima smo razgovarali.Dodaje da ugradnja obično podrazumijeva dvije do četiri kamere po ulazu, uz snimač i osnovnu rasvjetu.Mnogi ovaj korak pozdravljaju, ali podsjeća da kamera nije zamjena za odgovorno ponašanje.S druge strane, dio stanara upozorava na pitanje privatnosti. Videonadzor u zajedničkim prostorima mora biti jasno označen, svrha definisana, a pristup snimcima ograničen na ovlaštene osobe.Preporuka je da zajednica stanara donese pisanu odluku, da vremenik čuvanja snimaka bude razuman i da se kamere ne usmjeravaju prema stanovima, liftu iznutra ili mjestima gdje bi se očekivala veća doza privatnosti.Na kraju, rasprava o kamerama u haustorima svodi se na balans između sigurnosti i prava na privatnost.Tamo gdje su pravila jasna, pristup snimcima strogo kontrolisan, a stanari pravovremeno informisani videonadzor postaje saveznik, a ne prijetnja.