Da li novac i bogatstvo garantuju sreću?

Iako razvijene zemlje imaju srećnije stanoviništvo, Abraham Maslov smatrao je da bogatstvo i sreća nisu ista stvar.

Maslov nije smatrao da je novac sam po sebi potreba – on je samo sredstvo kojim zadovoljavamo potrebe koje se nalaze na nižim stupnjevima hijerarhijske ljestvice potreba, ali to ne znači da će nam donijeti sreću.

Zapravo, novac je značajan samo za dva najniža nivoa od ukupno pet, koje zadovoljavamo na putu ka samoaktuelizaciji, odnosno osjećanju ispunjenosti.

Pomoću novca možemo kupiti hranu, sklonište i zaštitu od fizičkih prijetnji poput nasilja ili zemljotresa, a novac bi mogao da se pokaže korisnim u razumjevanju, istraživanju i sticanju znanja u nekom polju proučavanja u smislu plaćanja školarine na fakultetu.

Pa ipak, često je teško ignorisati činjenicu da najbogatiji ljudi žive u predivnim domovima i uživaju u luksuznim predmetima. U našem društvu, preduzetnički uspjeh često se smatra najpoželjnijim načinom za ostvarivanje nečijih najdubljih potencijala. Ako je to tačno, to znači da novac ima ključnu ulogu u samoaktuelizaciji, odnosno potrebi koja se nalazi na vrhu Maslovljeve piramide.

Ako novac igra ključnu ulogu na svim nivoima Maslovljeve hijerarhije potreba, onda bi to objasnilo zašto su bogatiji ljudi srećniji – oni na raspolaganju imaju više sredstava za ostvarivanje svojih potreba, što znači da postoji veća vjerovatnoća da će se osjećati ispunjeno.

Ali, da li je zaista tako u realnosti?

Odgovor je – ne baš.

Ovo nije teško dokazati – mnogi ljudi poznaju osobe koje su srećne bez obzira na niska primanja, koje žive u sadašnjosti i uživaju u svemu što život donosi, dok oni koji posjeduju velika materijalna dobra najčešće brinu da ne ostanu bez njih. Naravno, oni ne strepe za svoju egzistenciju, ali se, za razliku od siromašnih, manje osjećaju kao dio zajednice.

Bogati se, takođe, nakon povlačenja sa radne pozicije u poznim godinama suočavaju sa velikim izazovom – kako novac više ne predstavlja glavni cilj i brigu, nastupaju praznina i osjećaj dezorijentisanosti. Upravo je njihov posao bio ono što je u njihov život unosilo disciplinu i osjećaj korisnosti.

Uprkos tome što tada imaju priliku za ispunjenje potreba na višim stupnjevima ljestvice, mnogi će i dalje biti nesrećni, naročito ako ranije u životu nisu pronašli nikakav kreativni hobi u koji bi rado uložili svoju energiju.

Rezultati jednog istraživanja Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) u kojem je učestvovalo 90.000 ljudi iz 18 različitih zemalja pokazalo je da razvijene zemlje imaju veću stopu depresivnog stanovništa.

Iako se bogatstvo može činiti kao odlično sredstvo za osvajanje vrha Maslovljeve piramide, treba zato biti oprezan – ove lestvice načinjene su od gume, i čovjek bi lako mogao da se oklizne.

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE