Da li se govor mržnje kosi sa slobodom govora

Nekoliko prijedloga, kojim bi govor mržnje u javnom prostoru i na društvenim mrežama, bio kažnjiv, i regulisan zakonskim rješnjem, ostao je bez podrške, posljednji put na sjednici Skupštine Kantona Sarajevo, a prije toga i u Predstavničkom domu Parlamentarne Skupštine Bosne i Hercegovine. Istražili smo koliko bi se donošenjem ovakvih zakonskih rješenja, ušlo u samu srž problema govora mržnje, ali i da li se ovo pitanje kosi sa slobodom govora.

U Bosni i Hercegovini trenutno ne postoji zakon kojim bi se na adekvatan način sankcionisao govor mržnje. Prethodnih godina nekoliko zakonskih rješenja bilo je u proceduri, međutim za usvajanje nije postojala politička volja. Posljedni pokušaj bio je u Skupštini Kantona Sarajevo. Neprovodivost u praksi, nedorečenost pojedinih odredbi te kako regulisati internet i društvene mreže samo su neki od argumenata koje su poslanici iznijeli u raspravi i kao argument protiv zakona.

VUK VUČETIĆ, komunikolog

Međutim, važno je napomenuti da nije svaki uvredljivi govor , govor mržnje. Pa je prilikom donošenja zakonskih rješenja neophodano biti jako oprezan, i uključiti sve relevantne čionice.

U situaciji kada je namjera očigledna, dakle kada govornik ima očiglednu namjeru da nekoga uvrijedi, odnosno pozove na neku vrstu nasilja protiv određene grupe ljudi, tada možemo konstatovati postojanje govora mržnje.

VUK VUČETIĆ, komunikolog

Za visok stepen govora mržnje kako u javnom tako i u online prostoru, najveću odgovornost snose političari, koji se u svojim javnim istupima koriste istim, podstičući ga i kontrolišući, ističe direktor Helsinškog odbora za ljudska prava. Smatra i kako su za donošenje jednog takvog zakona neophodne su potpuno drugačije političke i društvene okolonosti.

Evropski sud za ljudska prava u Strazburu smatra zapravo da sloboda govora nije samo iznošenje nekih informacija i stavova koji su u skladu sa dominirajućim stavovima u grupi ili zajednici već podrazumjeva i iznošenje nekih šokantnih i uznemerijućih stavova u tom slučaju gdje prestaje sloboda govora a počinje govor mržnje jeste pitanje javnog interesa

BRANKO TODOROVIĆ

Inicijativu da internet platforme i društvene mreže budu proglašene javnim mjestom, pokrenuo je i poslanik u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, Ifran Čengić. Inicijativa je proslijeđena i svim kantonalnim vladama, a kakva će biti njena sudbina za sada je neizvjesno.

Donošenjem nekih drugih zakona u Bosni i Hercegovini pokazalo se da se u ovakvoj organizovanoj državi mnogi zakoni teško sprovode, pravosuđe je prilično neefikasno , procesi traju veoma dugo i jednostavno oni koji krše zakone imaju političku podršku , tako da donošenje ovoga zakona ne bi riješilo ozibiljne probleme koje imamo sa govorom mržnje u našoj državi.

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE