Da li se proizvod može vratiti u prodaju nakon isteka roka upotrebe?

S obzirom da posljednjih dana internetom kruži tvrdnja o zakonskoj mogućnosti vraćanja u prodaju mlijeka kome je istekao rok trajanja ponavljanjem procesa pasterizacije, poslovni portal Akta.ba je kontaktirao Federalnu upravu za inspekcijske poslove kako bi pojasnili o čemu se tačno radi.

mleko

Odmah na početku su naglasili su da je inspekcijski nadzor u ovoj oblasti definisan nizom zakonskih i podzakonskih akata, a provode ga federalni, kantonalni i općinski inspekcijski organi, u skladu sa svojim nadležnostima.

“Službena kontrola zdravstvene ispravnosti, higijenske ispravnosti i kvaliteta hrane propisana je Zakonom o hrani BiH. Zakonom je, između ostalog, definisana i opšta odgovornost za higijenu i zdravstvenu ispravnost hrane, odnosno obaveza subjekata koji obavljaju djelatnosti vezane uz hranu u svim fazama proizvodnje, prerade, obrade i distribucije da obezbijede da hrana zadovoljava odredbe propisa o hrani relevantnih za njihove djelatnosti i nadziru poštivanje propisa. Za svaku štetu oštećenja zdravlja ljudi zbog upotrebe zdravstveno neispravne hrane odgovaraju subjekti u poslovanju s hranom u svim fazama proizvodnje, prerade, obrade, distribucije i prodaje”, pojasnili su za naš portal.

Dalje su kazali da Federalni veterinarski inspektorat, između ostalog, vrši inspekcijski nadzor nad provođenjem zakona i drugih propisa koji se odnose na kontrolu zdravstvene ispravnost sirovina i proizvoda životinjskog porijekla u proizvodnji, preradi i prometu, te ispunjavanje veterinarsko-zdravstvenih uslova za objekte za proizvodnju proizvoda životinjskog porijekla, njihovo držanje i uskladištenje, promet i drugo, kao i druge objekte.

“U skladu sa Zakonom, namirnice kojima je istekao rok upotrebe označen u deklaraciji smatraju se higijenski neispravnim, a namirnice koje se stavljaju u promet moraju biti snabdevene ispravom proizvođača da na osnovu laboratorijskih ispitivanja odgovaraju propisima o zdravstvenoj ispravnosti (čl. 10). Članom 19 istog zakona propisano je da namirnice koje se stavljaju u promet na domaćem tržištu podliježu zdravstvenom nadzoru, te veterinarskoj kontroli, fitosanitarnoj kontroli, kontroli kvaliteta, a pri uvozu i carinskoj kontroli, u skladu sa propisima iz odgovarajućih oblasti”, pojasnili su.

roba

Kada se konkretno radi o mlijeku i mliječnim proizvodima oni objašnjavaju da zahtjevi u pogledu kvaliteta koje u proizvodnji i na tržištu moraju zadovoljavati proizvodi od mlijeka, proizvodi sa mliječnim sastojkom ili bez njega i starter kulture koje se stavljaju na tržište propisani su Pravilnikom o proizvodima od milijeka i starter kulturama.

“Osiguravanje informacija o hrani je u službi visokog stepena zaštite zdravlja i interesa potrošača. Subjekat u poslovanju s hranom koji je odgovoran za informaciju o hrani mora osigurati prisustvo i tačnost informacija o hrani, u skladu s Pravilnikom, te ne smiju mijenjati informacije koje prate hranu, ako bi takve promjene mogle navesti krajnjeg potrošača na krivo mišljenje ili na drugi način smanjiti nivo zaštite potrošača ili njegove mogućnosti odabira hrane na osnovu informacija”, rekli su, naglašavajući da ni u jednom od navedenih akata ne postoje odredbe o ponavljanju procesa pasterizacije nakon isteka roka, a Pravilnikom o pružanju informacija potrošačima o hrani propisano je da se nakon datuma upotrebe, hrana smatra zdravstveno neispravnom, shodno čl. 13 i 14 Zakona o hrani.

Pravilnik o higijeni hrane životinjskog porijekla propisuje da Vijeće ministara na prijedlog Ureda za veterinarstvo BiH može dozvoliti upotrebu sirovog mlijeka koje ne ispunjava kriterije utvrđene u prilogu pomenutoh pravilnika, samo za proizvodnju sireva s razdobljem starenja ili zrenja od najmanje 60 dana kao i proizvoda dobijenih od takvih sireva.

“U praksi se može desiti da proizvodni subjekti prime vlastite proizvode kojima nije istekao rok, a koji su vraćeni iz distributivne mreže. Takve pošiljke mora pratiti propisani veterinarski dokument o zdravstvenoj ispravnosti. O daljnjem postupanju sa takvim proizvodom nadležan je veterinar ovlašten za službene kontrole u proizvodnom objektu”, pojasnili su.

Također napominju da je Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva kantonalnim organima nadležnim za poslove veterinarstva dana 29.8.2022. godine uputilo akt o zbrinjavanju nusproizvoda životinjskog porijekla, u kojem se skreće se pozornost, između ostalog, da se, nakon što proizvod postane nusproizvod životinjskog porijekla ili otpad, ne smije dopustiti da ponovo uđe u prehrambeni lanac i ugrozi javno zdravlje.

Iz Agencije za sigurnost hrane BiH je potvrđeno isto. 

“Odredbama Pravilnika o pružanju informacija potrošačima o hrani (“Službeni glasnik BiH”, broj 68/13), kod hrane koja je s mikrobiološkog gledišta brzo kvarljiva i nakon kraćeg vremenskog perioda može predstavljati neposrednu opasnost za ljudsko zdravlje, datum minimalnog trajanja zamjenjuje se datumom upotrebe (“upotrebljivo do”). Nakon datuma upotrebe hrana se smatra zdravstveno neispravnom u skladu s čl. 13. i 14. Zakona o hrani. Sva hrana, namijenjena za snabdijevanje krajnjeg potrošača ili objekta javne ishrane, mora biti popraćena informacijom o hrani u skladu s ovim pravilnikom. Informacija o hrani mora biti takva da ne obmanjuje krajnjeg potrošača i subjekta u poslovanju s hranom, posebno u pogledu karakteristika hrane i njene prirode, vrste, svojstava, sastava, količine, trajanja, države porijekla ili mjesta porijekla, te metode ili postupka proizvodnje”, pojašnjeno je. 

Na osnovu svega je zaključeno da u Bosni i Hercegovini ne postoji zakonska mogućnost da se mlijeko kom je istekao rok ponovo nađe na tržištu. 

Akta.ba

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE