Da li su krediti građanima BiH strane investicije

Nedavno objavljeni podaci Centralne banke BiH ukazuju na to da je u našu zemlju u 2017. stiglo 777,7 miliona KM direktnih stranih investicija.

To je za 213,6 miliona KM veći iznos nego u 2016. godini. Naizgled pozitivan trend dobija drugačiji prizvuk kada se u obzir uzme da se na bankarski sektor odnosi čak 261,2 miliona KM. Imajući u vidu da finansijskim sektorom BiH dominiraju austrijske banke, nije ni čudo da je Austrija sa uloženih 186,8 miliona KM na prvom mjestu liste stranih investitora u 2017. godini.

CBBiH ne može dostaviti podatke

Tačan iznosa novca koji su austrijske, ali i banke ostalih zemalja, uložile u našu zemlju nije bilo moguće dobiti od Centralne banke BiH. Naime, na upit Faktora za dostavu informacija o investicijama u BiH distribuirano po zemljama, iz Centralne banke BiH (CBBiH) su odgovorili negativno.

– Investicije koje se odnose na šifru djelatnosti 64 – Finansijske uslužne djelatnosti, osim osiguranja i penzijskih fondova prema NACE 2 klasifikaciji djelatnosti, Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH) nije u mogućnosti dostaviti distriburano po zemljama, jer bi došlo do kršenja statističkih principa UN-a kojih smo se obavezni pridržavati, kao i do kršenja Kodeksa prakse Evropske statistike. U konkretnom slučaju, to znači da bi se mogle objaviti direktne investicije iz pojedinih zemalja po određenoj djelatnosti potrebno je da iz jedne zemlje u posmatranoj djelatnosti ima tri ili više preduzeća – istaknuli su iz Centralne banke BiH.

Drugačijeg stava su bili u Agenciji za promociju stranih investicija (FIPA). Kako su nam pojasnili iz ove institucije, prema “podacima Centralne banke BiH iz augusta 2017. godine, a koji se odnose na stanje direktnih stranih ulaganja zaključno sa 31.12.2016. godine po zemljama i djelatnostima, u okviru djelatnosti Finansijske uslužne djelatnosti, osim osiguranja i penzionih fondova najznačajniji iznosi investicija registrovani su iz sljedećih zemalja: Austrija (1,3 milijarde KM), Hrvatska (955,5 miliona KM), Slovenija (270,7 miliona KM) i Njemačka (55,8 miliona KM)”.

Iz FIPA-e ističu i da je vlasnička struktura “cjelokupnog bankarskog sektora Bosne i Hercegovine u većinskom privatnom vlasništvu sa dominantnim učešćem stranog privatnog kapitala”.

Vrijednost investicija u bankarski sektor 

– Stanje ukupnih direktnih stranih investicija u djelatnosti Finansijske uslužne djelatnosti, osim osiguranja i penzionih fondova na kraju 2017. godine iznosilo je skoro 3,5 milijardi KM (preciznije 3,459.8 miliona KM). U strukturi ukupnih investicija u bankarski sektor, vlasnički udjeli i zadržane zarade čine 3,459.3 miliona KM, dok je ostali kapital 0,5 miliona KM – pojašnjavaju iz FIPA-e.

Kako se bilježi investicija u bankarstvo

Investiciju u proizvodnju je lahko primijetiti. Nova fabrika i proizvodne mašine konkretan su pokazatelj investicije. Ali kako izračunati investicije u bankarski sektor? Da li se slanje 50 miliona KM iz centrale strane banke filijali u BiH, a što će biti korišteno da se izdaju krediti građanima BiH, vodi kao direktna strana investicija?

Iz CBBiH pojašnjavaju da “pod direktnim investicijama u sektor finansijskih posrednika (što uključuje i komercijalne banke), sve uplate osnivača (investitora) u konkretnom slučaju u banku sa direktnim investicijama u BiH čija svrha je povećanje osnovnog kapitala, kao i reinvestirana zarada, predstavljaju direktnu investiciju, dok se dugoročni/kratkoročni zajmovi i ostale obaveze za sektor finansijskih posrednika u platnobilansnom izvještaju i izvještaju o međunarodnoj investicijskoj poziciji svrstavaju u kategoriju ostalih investicija”.

– Kada su u pitanju svi ostali sektori (osim finansijskog posredovanja) dugoročni/kratkoročni zajmovi primljeni od investitora (međukompanijsko zaduživanje) svrstavaju se u kategoriju direktnih investicija – navode iz CBBiH.

Nije svaki sektor jednako bitan

Iako je svaka strana investicija dobrodošla, stručnjaci pojašnjavaju da određeni sektori imaju puno veće koristi za cjelokupno društvo kroz “spillover” efekat. Tog stava je i profesor Anto Domazet sa Ekonomskog fakulteta u Sarajevu. U analizi “Strane direktne investicije u BiH: Od zabluda neoliberalizma do pokretača ekonomskog rasta”, on navodi da ne postoji studija o tome koliko su strane investicije u BiH, i koji sektori, sveukupno pozitivno doprinijeli razvoju zemlje.

– Nažalost, nema relevantnih studija o spillover efektima FDI-ja u BiH, pa to stvara prostor za voluntarističko ocjenjivanje tih utjecaja, koje uglavnom slijedi lobističke motive određenih interesnih skupina. Općenito, može se s razlogom pretpostaviti da najveće pozitivne spillover efekte stvaraju resursno orijentirani FDI-ji iz oblasti proizvodnje, turizma i poslovnih usluga, orijentiranih na izvoz – napisao je Domazet.

Sarajevski profesor je u svom radu objavio i spisak firmi za koje smatra da najviše doprinose razvoju BiH. U desnom dijelu tablete se nalaze “Resursno orijentirani FDI-ji” i na tom spisku se ne nalazi nijedna banka. Naprotiv, radi se o većinom proizvodnim firmama.

Poslovanje banaka u BiH

Za razliku od proizvodno orijentisanih firmi kojima država nameće naknade, banke u BiH su pored izuzetne profitabilnosti slobodne i u nametanju raznih provizija i naknada svojim klijentima. U tome ih ne spriječavaju entitetske agencije za bankarstvo.

Taj trend je evidentan iz izvještaja koji objavljuju te iste agencije. Naime, u njima se navodi da kamatni prihodi banaka bilježe neznatan rast zbog niskih kamata u BiH. Uprkos tome banke ostvaruju značajan rast prihoda i dobiti na osnovu oporezivanja “svega i svačega” kako je kazao profesor sa Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Mehmed Jahić u intervjuu za Faktor.

– Ako pogledamo prihode banaka, 70 ili 80 posto nisu iz kamatnog sistema već iz sistema platnog prometa, transakcija, vođenja računa i slično što je do sada bilo besmisleno. Tjeraju nas na bezgotovinski način plaćanja, a bezgotovinski način plaćanja su na svaki način troškovima opteretili. Došli smo u specifičnu situaciju da se čak naplaćuje i posjedovanje štedne knjižice. Obrada kredita od 0,5 do 1 posto. Pa nisu ovo vremena kad smo ručno računali kredit po čitav dan pa je bilo logike da se naplati. Sad se pritiskom na jedno dugme izračuna kolika je rata kredita – upozorio je Jahić.

Faktor.ba