Da li su ljudi koji imaju vjerska obilježja pristrasni?

Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV) Bosne i Hercegovine tražilo je od rukovodilaca pravosudnih institucija da se svim zaposlenim skrene pažnja na zabranu nošenja vjerskih obilježja. Ovakva odluka izazvala je mnoštvo reakcija u BiH.

VSTV je navelo da je odluka zasnovana prije svega na Zakonu o sudovima usvojenom 2003. godine.

“Ako se dopusti muslimanima da idu na džumu, odmah će i ostali tražiti svoja prava – katolici, pravoslavci, Jevreji. Mi ne možemo tako organizovati svoj rad”, objasnila je odluku Ružica Jukić, potpredsjednica VSTV-a.

Spornu odluku Visokog sudskog i tužilačkog vijeća u Novom danu komentarisale su mr. sc. Đermana Šeta, predsjednica komisije za slobodu vjere Rijaseta Islamske zajednice BiH te mr. sci. Sabiha Husić, direktorica NVO “Medica” i Žena svijeta za 2014. godinu.

Odluka VSTV-a je problematična jer zadire u slobodu vjere, smatra Šeta.

“Odluka je donijeta, a da nismo imali niti javnu raspravu kao što se radi u demokratskim društvima. Odlukom se ograničava sloboda vjerskog izražavanje, a ne objašnjava se šta je to vjersko obilježje”, kazala je Šeta i istakla da je najproblematičnije u odluci što ona implicira da su osobe koje su pokrivene, na primjer, pristrasne osobe.

“Problematična je tvrdnja da su ljudi koji imaju vjerska obilježja pristrasni”.

Sabiha Husić, dobitnica nagrade “Žena svijeta” za 2014. godinu tvrdi da joj njen hidžab nikad nije predstavljao problem u svijetu.

Husić, psihoterapeutkinja, islamska teologinja, međureligijska mirotvorka, rekla je da je bila “veoma iznenađena” spornom odlukom.

“U 23 godine, koliko radim, nikad van granica BiH nisam imala problem što nosim hidžab. Čak sam zbog njega uvijek dobijala duboko poštovanje. Ali, na žalost, mi živimo u zemlji apsurda. Zbog nošenja hidžaba imala sam problem samo u BiH, u zemlji u kojoj sam rođena”.

Odlukom VSTV-a vrši se diskriminacija na više nivoa, tvrdi Šeta.

“Živimo u kompleksnom društvu. Visoka je nezaposlenost. Teško je naći posao, a još teže ako ste žena. Posebno je teško ako još nosite maramu. Dakle, imamo diskriminaciju na više nivoa. Ovo je zastrašujuće jer se šalje poruka mladim djevojkama koje nose maramu i studiraju pravo da neće naći posao”.

I Husić se slaže da VSTV odlukom vrši dvostruku diskriminaciju.

“Živimo u zemlji gdje se lako možemo identifikovati imenima. Ako nosim minicu ili dekolte, a imam ime Sabiha opet je jasno da sam muslimanka ili Bošnjakinja. Hoće li to značiti da sam pristrasna”, pitala je direktorica NVO “Medica”.

Ovakvim stavovima doprinosimo podjelama u društvu, dodaje Šeta i ističe da BiH jeste sekularna država, ali to ne znači da njene građanke i građani nemaju pravo na ispovjedanje vjerskih osjećanja.

“Svjedoci smo nedavnog slučaja u SAD-u kada je afroamerička muslimanka Carolyn Walker-Diallo, postala državna sutkinja u New Yorku s maramom na glavi. Zakletvu je dala držeći ruku na Kur’anu”, podsjetila je predsjednica komisije za slobodu vjere Rijaseta IZ-a.

Nadamo se da će u VSTV-u shvatiti da je ova sporna odluka bila prenaglašena i pretjerana, složile su se obje gošće Novog dana i poručile da se treba gledati “profesionalizam, a ne oblačenje”.