tablete vakcinacjepivo koronacovid pexels
AUTOR: H.D.
DATUM: Oct 17, 2021 @ 6:25
KATEGORIJA: BiH / Vijesti
FIXGEHALT

Rijetki slučajevi cerebralne venske sinusne tromboze (CVST) i tromboze splanhničkih vena (SVT) nakon primanja AstraZeneca vakcine Vaxzevria protiv COVID-19, a poslije i slični slučajevi zabilježeni nakon davanja Johnson&Johnson monodozne vakcine, zbunili su javnost u pogledu da li se ova nuspojava može prevenirati te šta se ne treba raditi.

Obični ljudi su počeli uzimati Aspirin i slične lijekove na bazi acetilsalicilne kiseline radi sprječavanja tromboza, a nekad bi savjeti o uzimanju aspirina dolazili čak i od ljekara.

Zatim su hematolozi upozorili da ovo potencijalno donosi veću korist nego štetu.

Nakon toga, ljudi koji uzimaju aspirin ili druge lijekove na bazi acetilsalicilne kiseline kao redovnu terapiju su ostali bez dovoljno jasnih informacija – da li da nastave uzimati svoju terapiju ili da je prekinu ukoliko imaju termin za vakcinaciju protiv COVID-19.

Dakle – uzimati ili ne uzimati lijekove na bazi acetilsalicilne kiseline ako se vakcinišemo s AstraZeneca ili J&J ili čak drugim COVID-19 vakcinama?

Acetilsalicilna kiselina (ASA prema eng. acetylsalicylic acid) je široko rasprostranjeni lijek koji se, između ostalog koristi i u prevenciji tromboza. Obično se koristi kod glavobolja i drugih bolova, kao prvi lijek izbora, s obzirom na to da je lako dostupna i da ima dobro poznatu farmakokinetiku. Poznajemo je kao Aspirin, ali se generički lijek može naći i pod drugim nazivima, poput Andol i slično.

Postoje gastrorezistentne tablete koje sadrže acetilsalicilnu kiselelinu, a koje su namijenjene ne za uklanjanje boli ili simptomatsko liječenje gripe, kao uobičajeni preparati na bazi ove tvari, nego se primjenjuju kao antitrombocitni lijekovi. Ovaj oblik acetilsalicilne kiseline se koristi za sprječavanje srčanog i moždanog udara te za sprječavanje stvaranja krvnih ugrušaka, naročito nakon određenih operacija, kako bi krvne žile ostale prohodne. U narodu, ovo je poznato kao „lijek za razrjeđivanje krvi“.

Acetilsalicilna kiselina je efikasna u prevenciji kardiovaskularnih trombotičkih događaja kod visoko rizičnih bolesnika. Primarno utvrđeni učinak ove tvari na ravnotežu procesa u organizmu je njeno djelovanje u sprječavanju agregacije trombocita, krvnih pločica – krvnih elemenata važnih za zgrušnjavanje krvi i zarastanje rana. Acetilsalicilna kiselina to čini inhibicijom sinteze tromboksana A2, čime se smanjuje stvaranje tromba na površini oštećenog arterijskog zida.

Rastući dokazi također ukazuju na to da aspirin i slični lijekovi imaju dodatne antitrombotičke učinke, koji izgledaju donekle nepovezani s stvaranjem tromboksana A2. Acetilsalicilna kiselina može smanjiti stvaranje trombina uz naknadno slabljenje reakcija zgrušavanja posredovanih trombinom, poput aktivacije faktora XIII. Aspirin također acetilira ostatke lizina u fibrinogenu što rezultira povećanom propusnošću fibrinskog ugruška i pojačanim razlaganjem ugrušaka, kao i izravnom promocijom fibrinolize s visokim dozama aspirina.

Međutim, način nastanka tromba nakon pojedinih vakcina protiv COVID-19 ima sasvim drugačiji mehanizam, koji su predložili njemački naučnici u radu objavljenom nedavno u NEJM Prema objašnjenju riječkog imunologa dr. Zlatka Trobonjače radi se o autoimunoj reakciji sličnoj heparin-induciranoj trombocitopeniji (HIT), gdje organizam osobe zapravo proizvodi antitijela na kompleks trombocitnog faktora 4 (TF4, eng. PF4) s heparinom.

Ovo dovodi do nenormalne aktivacije trombocita, koja je istovremeno praćena smanjenjem broja ovih krvnih elemenata (trombocitopenija). Kompleks TF4-heparin se veže na trombocitnu membranu posredstvom receptora za antitijela, a antitijela protiv ovog kompleksa aktiviraju trombocite i vode u nastanak krvnih ugrušaka. 

Treba razumjeti da je reakcija koagulacije (zgrušnjavanja) krvi postepena reakcija velikog broja različitih događaja. U nju je uključeno mnogo faktora i ako na bilo kojem koraku ove reakcije nešto pođe naopako, remeti se ravnoteža zgrušnjavanja krvi što vodi ili u nemogućnost da se zatvori rana ili u preveliko stvaranje ugrušaka koji začepljuju krvne sudove i u konačnici mogu dovesti do srčanog ili moždanog udara, ali i poremetiti rad drugih organa i oštetiti ih.

Stvar je u tome što aspirin tj. acetilsalicilna kiselina namijenjena protiv zgrušnjavanja krvi uopšte ne djeluje na uzrok tromboza nalik na HIT koje se, izgleda u jakom malom procentu mogu dogoditi nakon vakcinacije nekim vakcinama protiv COVID-19. Ta mogućnost, prema sadašnjim procjenama varira od 3 do 9 na milion datih doza i ne mora imati smrtni ishod, ako se na vrijeme primijete simptomi tromboze.

Unošenjem acetilsalicilne kiseline zapravo se povećava rizik krvarenja, recimo krvarenja iz čira ili ako osoba ima sklonost krvarenjima. Naročito savjeti o tome da se lijekovi na bazi acetilsalicilne kiselinu piju čak 10 do 30 dana prije i poslije vakcinacije mogu biti opasni. Prema stavu britanskog regulatornog tijela MHRA , smatra se kako acetilsalicilna kiselina ne može pomoći za sprječavanje tromboza u slučajevima nakon vakcinacije i može zapravo pogoršati stvar, povećavajući rizik od krvarenja.

Osobe koje uzimaju redovnu terapiju

Međutim, osobe koje inače uzimaju ASA terapiju (bilo koji lijek s aktivnom tvari acetilsalicilnom kiselinom- Aspirin, Andol i sl.) radi sprječavanja stvaranja ugrušaka i smanjenja rizika od srčanog ili moždanog udara trebaju svakako nastaviti sa svojom terapijom iako su primili ili trebaju primiti vakcinu protiv COVID-19.

Isto tako, osobe koje osjete glavobolju ili pritisak u glavi nakon vakcinacije ne trebaju da se ustručavaju uzeti aspirin ili pak koji drugi lijek koji sadrži acetilslicilnu kiselinu.

Tablete acetilsalicilne kiseline protiv glavobolje i protiv zgrušnjavanja krvi nisu potpuno isti i nisu zamjenjive. Tablete acetilsalicilne kiseline protiv zgrušnjavanja su gastrorezistentne tablete i nisu namijenjene za terapiju glavobolje, jer iako je aktivna tvar ista, drugačije je “upakovana” kako bi mogla drugačije djelovati, piše portal Vakcine.ba.

LIDER