Da li vam trebaju vitaminski suplementi?

Ipak, istraživanja nisu uspjela da dođu do čvrstog i održivog dokaza da vitamini i minerali u raznim dodacima ishrani čine dobro ljudima i njihovom zdravlju. Štaviše, naša opsesija vitaminima maskira još veći problem – prosječan čovjek ne unosi dovoljno zdravih nutrijenata kroz ishranu, smatra Ketrin Prajs, autorka nove knjige “Vitamanija”. Ona istražuje kako su šarene pilule promijenile način na koji razmišljamo o hrani.

“Koristimo vitamine kao polisu osiguranja protiv svega što bismo mogli (ili ne bismo mogli) jesti, kao da se iskupljujemo za sve naše prehrambene grehe”, kaže Prajs.

Ona smatra da nas vitamini ne mogu spasiti i da nam čak mogu naškoditi, a da jedinu korist od te opsesije ima farmaceutska industrija.

Žene koje uzimaju suplemente gvožđa povećavaju rizik od prijevremene smrti za 18 odsto, dok one koje uzimaju folnu kiselinu imaju oko šest odsto veći rizik od smrti u poređenju s onima koji ne uzimaju nikakve dodatke, otkriva studija međunarodnog tima naučnika iz Finske, Norveške, Južne Koreje i SAD. Uzimanje multivitaminskih preparata povećava rizik od smrti za oko tri odsto, samog vitamina B6 oko četiri odsto, a magnezijuma i cinka oko tri odsto. Osim toga, više je vitaminskih dodataka ishrani dovedeno u vezu s većim rizikom od određenih oblika raka, bubrežnih kamenaca, gastritisa, dermatoloških bolesti, prenosi B92.

Trećina odraslih redovno koristi vitaminske dodatke, a najčešće C, A, E, gvožđe, folnu kiselinu i kalcijum, za koje se vjeruje da osnažuju imunitet i garantuju dugoročno zdravlje.

Veliki broj ljudi na svoju ruku uzima vitaminske dodatke kako bi poboljšali imunitet, ali time ugrožavaju svoje zdravlje, objašnjavaju naučnici.

Naučnici ne razumiju u potpunosti na koji način dodaci ishrani utiču na smrtnost, ali vjeruju da remete prirodno funkcionisanje organizma. Zato savjetuju da bi dodatke trebalo da uzimaju samo oni koji imaju nedostatak nekog vitamina ili minerala, a da osnovni izvor nutrijenata pronađu u svježim namirnicama.

Dovoljno je da u ishranu uvedete povrće uz svaki obrok, voćne i orašaste užine, ribu dva do tri puta nedjeljno i izbacite prerađevine barem nekoliko dana svake nedjelje.