Portal 072info

Da nije bilo korone Tramp bi, vjerovatno bez problema, ponovo bio izabran

873x400 1281
TEKST SE NASTAVLJA NAKON REKLAME
KRAJ REKLAME

Amerika u ovom trenutku teško da se osjeća „great again“. Radi 11 miliona ljudi manje nego u februaru. Jedva više od jedne trećine učenika normalno pohađa školu. Poraslo je siromaštvo; sjećanja na burno ljeto protesta i rasnih nemira još su uvijek sirova. Službene brojke pokazuju 227.000 ljudi mrtvih zbog covid-19. Podaci o prekomjernoj smrtnosti sugeriraju da je stvarni ukupan iznos preko 300 000. I broj slučajeva i hospitalizacija se sve vrijeme povećavaju. Amerika je 23. oktobra zabilježila gotovo 84.000 novih slučajeva, najviši dnevni udio do sada.

Ako bi Tramp izgubio ove izbore, čini se da će ga loše upravljanje pandemijom koštati više od svega ostalog. Ipak, postoji jedno polje u kojem i neistomišljenici moraju priznati Trampu da je imao izuzetno dobar rezultat.

TEKST SE NASTAVLJA NAKON REKLAME

I zbog njega, da nije bilo epidemije, vjerovatno bi bio na rubu reizbora.

Najniža nezaposlenost u 50 godina

Godine 2016. rekao je glasačima da će ubrzati i zadržat rast ekonomije; sve dok epidemija nije pogodila svijet, desilo se upravo to. Iako, rast nikad nije dosegnuo sjajnu godišnju stopu od 4% koju je obećao, bio je kontinuiran i veći  nego što su mnogi prognozirali, uključujući i američke Federalne rezerve, a pokazalo se da je njegovo smanjenje poreza na dobit 2017. (s 35% na 21%) bio pravovremeni fiskalni poticaj koji je imao jako dobre rezultate. Krajem prošle godine nezaposlenost je bila na najniem nivou tokom pola stoljeća. Plate slabije plaćenih brzo su rasle, a najsiromašniji Amerikanci vidjeli su rast plata od čak 5% u prosjeku. Pored poreza, Tramp je ukinuo i brojne regulacije u ekonomiji, po čemu je bio jedan od uspješnijih predsjednika.

TEKST SE NASTAVLJA NAKON REKLAME
KRAJ REKLAME

Tramp sve to pripisuje svojoj trostrukoj strategiji smanjenja poreza, deregulacije i konfrontacijske trgovinske politike, i kaže da će dodatno forsiranje takvih politika omogućiti preporod nakon pandemije. Mnogi se glasači slažu. Ekonomija je jedino pitanje u kojoj većina glasača ne pokazuje negativan stav prema Trampu.

Kada je Tramp preuzeo dužnost, ekonomiji je još uvijek bio potreban poticaj, čemu je pomoglo smanjene poreza koje je proveo i podstakao veću potrošnju i investicije.

TEKST SE NASTAVLJA NAKON REKLAME
KRAJ REKLAME

Ipak, smanjenje poreza imalo je i svoju negativnu stranu. Trampova administracija tvrdila je da će smanjenje poreza zbog ekonomskog rasta pokriti budžetske potrebe i da će rezanje birokratskih procedura za poslovanje potaknuti ulaganja. U stvarnosti je budžetski deficit porastao s 4,4% na 6,3% BDP-a. Ipak, još od Ronalda Regana američki predsjednici kontinuirano povećavaju deficit, pa je pitanje koliko se ovo Trampu može uzimati kao grijeh,

Ipak, Tramp nije provodio radikalne reforme. Tramp je napravio neke dobrodošle porezne reforme poput već pomenutog smanjenja poreza na dobit ili ograničavanja odbitka za hipotekarne kamate i državne i lokalne poreze, ali bez dubokog prepravljanja poreznog zakona.

Deregulacija

Što se tiče deregulacije, Tramp može vjerodostojno tvrditi da je nadmašio sve prethodnike. Obećao je ukloniti dva stara propisa za svaki novi. Sada se hvali da je omjer koji je zapravo postigao 22:1. Od inauguracije Trumpa, procijenjeni broj saveznih pravila narastao je vrlo malo, za 0,5%. To je dvanaesti tempo rasta u odnosu na Obamine i Buševe godine.

TEKST SE NASTAVLJA NAKON REKLAME
KRAJ REKLAME

Najveći uspjeh

Ono što je bilo iznimno u američkoj predpandemijskoj ekonomiji, nije bila strana njezine opskrbe, pa ni procvat radnih mjesta, što se odvijalo i u ostatku bogatog svijeta. Bilo je to što je, kako je globalni ekonomski rast naglo usporen u 2018. i 2019. godini, američki rast padao samo relativno nježno.

Kretanje Američke ekonomije u odnosu na ostatak G7 država
Kretanje Američke ekonomije u odnosu na ostatak G7 država

Trampove zasluge

Donald Tramp ima određene zasluge zbog ovog ekonomskog rasta. U 2017. mnogi su ekonomisti tvrdili da je bilo loše vrijeme za poticaj jer su ekonomija i tržište rada dosegli svoje granice; u 2018. Federalne rezerve, došavši do slične presude, povisile su kamatne stope. Ispostavilo se, međutim, da je još uvijek bilo dosta prostora za podsticaj. Kao rezultat, podsticaj smanjenjem poreza i rezanjem regulacija prouzročilo je brži rast nego što se to moglo vidjeti drugdje u bogatom svijetu, a da nije izazvalo veliku inflaciju. Kamatne su stope ponovno pale, što je javni dug učinilo pristupačnijim.

S druge strane, trgovinski rat i Trampove carine, naštetili su globalnom ekonomskom povjerenju i globalnom rastu. Prije pandemije, MMF je procijenio da bi borba između Amerike i Kine mogla izbrisati gotovo 1% globalne proizvodnje. Amerika je uklonila ovu posljedicu podsticajem kod kuće, no mogla ju je potpuno izbjeći.

TEKST SE NASTAVLJA NAKON REKLAME
KRAJ REKLAME
Rast Berze u vrijeme Trampovog mandata
Rast Berze u vrijeme Trampovog mandata

Ostale politike

Iako su prije izbora 2016. mnogi sumnjali u Trampovu iskrenosti glede ispunjavanja predizbornih obećanja, on ih se zapravo prilično principjelno držao. U Vrhovni sud uspio je imenovati tri konzervativna suca, s čim ova struja sada ima uvjerljivo većinu i u prilici je da kroji sudske odluke u zemlji narednih nekoliko decenija. Nije pokretao nove ratove.

Problematična vanjska politika

Trgovinske sporazume koje je smatrao lošim je raskidao ili revidirao. U vanjskoj politici uspio je pokrenuti s mrtve tačke uspostavu saradnje između Izraela i njegovih arapskih susjeda, a za nas u region posebno je značajan sporazum koji je pod njegovim patronatom postignut između Srbije i Kosova.

Ipak, vanjska politika možda je najproblematičniji dio njegove politike. Stavljajući “Ameriku na prvo mjesto”, Tramp uistinu pokazuje vrlo malo razumijevanja prema međunarodnim institucijama i njihovim sporazumima te često dolazi u otvorene sukobe sa svojim zapadnim saveznicima. Ova politika već je u velikoj mjeri narušila stabilnost i jedinstvo zapadnog liberalno-demokratskog svijeta, te omogućila zamah autokratskim vođama iz drugih dijelova svijeta na regionalnom i međunarodnom nivou, ali također ohrabrila i mnoge separatističke i nacionalističke pokrete širom svijeta, što posebno nama u BiH može biti problematično.

Drugi svijet u odnosu na Bajdena

Predsjednik Tramp je 2019. predsjedao najboljim uslovima na tržištu rada koje je Amerika vidjela u nekoliko desetljeća. Zaslužuje zasluge što im je doprinio. Kamo sreće da je taj princip ekonomskog liberalizma poštovao i na međunarodnom nivou, jer je izbjegavanje carinskih i trgovinskih ratova moglo donijeti još bolje rezultate.

TEKST SE NASTAVLJA NAKON REKLAME
KRAJ REKLAME

S druge stane, pod predsjednikom Bajdenom, svijet bi mogao očekivati harmoničniju vanjsku politiku, ponovno osnaživanje saradnje među zapadnim silama i vjerovatno veći angažman SAD-a na međunarodnom nivou. No u ekonomskoj politici, suprotno od Trampa, demokratska administracija krenula bi vjerovatno u novu avanturu dizanja poreza i regulacija u SAD. Iako Bajden u tom pogledu svakako predstavlja umjerenu struju u svojoj stranci, demokrati u pogledu ekonomskih politika postaju sve radikalniji, te se neki od njihovih ključnih političara otvoreno nazivaju socijalistima zagovarajući radikalno povećanje poreza, strogo regulisanje industrija, povećanje deficitarne potrošnje i čak i eliminisanje čitavih dijelova industrije zbog zagađenja, a ni Trampove carine im nisu mrske.

Ideološka polarizacija

Ono što je također nepobitna činjenica jeste da se tokom Trampovog mandata desila nagla ideološka polarizacija društva, nešto što u SAD-u već godinama traje, no zahvaljujući njegovom stilu i nastupu posljednjih godina čini se da dostiže vrhunac. Rasni nemiri, oštra retorika i usijani animoziteti s obje strane, u Americi postaju sve izraženiji. Naravno, Bajden bi kao pomirljiv centrist tu vatru mogao malo smiriti, no ključni izazov s kojim će se suočiti jeste da zauzda radikalno lijeve elemente u vlastitoj koji i sami uveliko doprinose netrpeljivosti u društvu. No s Trampom kao predsjednikom ta polarizacija bi se nesumnjivo samo dodatno produbila

TEKST SE NASTAVLJA NAKON REKLAME
KRAJ REKLAME

Avaz.ba

Podijelite članak
  • 4
    Shares
REKLAMA
KRAJ REKLAME

Počitajte još

Trump čestitao Dan državnosti članovima Predsjedništva BiH: Mir je pobijedio test vremena

Portal 072info

Tramp čestitao Dan državnosti članovima Predsjedništva BiH

DPA - Portal 072info

Novinarka otkrila kako je reagovao Trump kad je saznao da je izgubio

Portal 072info
REKLAMA
KRAJ REKLAME