Daleko smo od pametne eksploatacije: Može li BiH ikada očekivati izlazak vode na berzu?

Daleko smo od pametne eksploatacije: Može li BiH ikada očekivati izlazak vode na berzu?

Na Wall Streetu je odnedavno počelo trgovanje jednim od najvećih prirodnih resursa vodom. Cijena vode će varirati poput cijena nafte, zlata i pšenice. Ovo je prvi korak u očuvanju vode kao resursa, smatra Admir Čavalić, ekonomski analitičar.

“Konkretno, trgovina vodom na Wall Streetu će nam pomoći pri definisanju cijene vode, što će pomoći adekvatnijem upravljanju i čuvanju ovog, za čovjeka, vrijednog resursa. Tako da je riječ o historijskom događaju koji će determinirati buduće odnose čovjeka spram vode”, rekao je Čavalić za portal Akta.ba.

Svaki treći čovjek na planeti, a to je preko 2.5 milijardi ljudi, nema pristup pitkoj vodi u lokalnom geografskom prostoru njihovog življenja. To znači da moraju putovati u druga mjesta do izvora pitke vode.

“Voda je ipak osnovno ljudsko pravo tj. osnova života. Velika je greška da ono što je bitno za biološki opstanak čovjeka vezujemo i tretiramo kao neke društvene potrepštine od automobila do mobitela. Postavlja se pitanje da li će uskoro to biti i zrak? Iskreno se nadam da to kod nas nikada neće biti. Trebalo bi natjerati zakonodavce da po uzoru na Sloveniju prije 5 godina, u ustav ubace zakon o vodi osnovnom ljudskom pravu. Ne smije se dogoditi privatizacija izvora pitke vode. To bi bila katastrofa”, smatra Vedran Zubić, profesor geografije.

Bosanskohercegovačka voda nije prepoznata na stranim tržištima

Izvjesno je da se voda iz Bosne i Hercegovine u narednim godinama neće naći na berzi i to iz dva razloga.

“Izlazak na Wall Street se veže za menadžment voda u Kaliforniji koja zbog sezonskih uticaja i ogromnih potreba ima izuzetnih problema sa vodosnadbijevanjem, a što opet otvara mogućnost da se kladi/trguje vodom. Drugi razlog se odnosi na činjenicu da voda nikada neće dospjeti u isti rang kao ostala berzanska roba poput nafte, zlata i slično i to iz niza razloga odnosno dostupna je širom svijeta, i to doslovno pada sa neba, te je globalni transport iracionalan u ovom trenutku”, smatra ekonomski analitičar.

Bosna i Hercegovina ne koristi dovoljno domaće vodne potencijale po pitanju tržišta finalne potrošnje. U teoriji osim finalne potrošnje voda je i osnova hidroenergije, ali i nekih oblika turizma. U istraživanje i brendiranje bosanskohercegovačke vode se ne ulaže dovoljno pa je i to jedan od razloga skromne prodaje.

“Bosanskohercegovačka voda nije prepoznata na stranim tržištima tj. ne postoji neka percepcija kvaliteta i posebnosti ove vode kod potrošača u drugim zemljama. Na tome se treba raditi ubuduće jer kada govorimo o tržištu finalne potrošnje, većina poslovnih aktivnosti u vezi plasmana i prodaje vode se veže za marketing”, naglašava Admir.

“Apsolutna nezainteresiranost, neznanje i loše ulaganje u istraživanje geotermalne vode, mineralnih izvora itd. nisu ni mogli ponuditi više. Postoji izvoz, ali je daleko od kvalitetnog. Zarada bi morala biti mnogo veća”, rekao je profesor Zubić za Akta.ba.

Disbalans ekonomije

Voda je jedan od najboljih primjera disbalansa u BiH ekonomiji. Bosna i Hercegovina je u devet mjeseci prošle godine izvezla vodu i sokove u vrijednosti od 37.353.394 KM, dok je uvoz iznosio 121.005.615 KM, objavila je VTK BiH.

“Mogu konstatirati kako su sa jedne strane krivi uvozni lobiji, a sa druge zakonodavna vlast. Domaća proizvodnja se štiti fiskalnom politikom. Ako pogledate rafe u trgovinama i cijene biće vam sve jasno. Ekonomsko-patriotsku premisu “kupujmo domaće” treba pratiti carinama i poreskim olakšicama za proizvođače. Voda je najeklatantniji primjer, ali nije jedini. Kada čujete da se jabuke uvoze iz Čilea i krompir iz Nizozemske dobijete širu sliku”, naglasio je profesor Vedran.

Čavalić smatra da je za bolji plasman vode iz BiH potreban dobar marketing i podrška države.

“To podrazumijeva četiri bazična elementa marketing miksa – proizvod, cijena, distribucija i promocija. Bez obzira koliko bili bogati izvorima pitke vode, ukoliko naša voda nije konkurentna po osnovu jednog, dva ili idealno četiri elementa marketinga miksa, onda ćemo se vjerovatno i dalje oslanjati na uvoz iste.Podrška države u smislu uklanjanja administrativnih i birokratskih barijera za legalno korištenje vode, zatim aktivniji rad na smanjivanju ukupnog zagađenja (voda, zrak, zemljište), te razvoj poslovnog okruženja u svrhu povećanja konkurentnosti domaće privrede. Na privatnom sektoru je da razvije dobar proizvod i poveća izvoz”, istakao je Čavalić.

Svjest građana o zaštiti i vrijednosti vode u našoj zemlji nije na zavidnom novou, a to nam pokazuju zagađeni izvori i rijeke.

“Pogledajte turiste iz arapskih zemalja kako gledaju u izvore vode. Mi bi tako gledali samo rudnike zlata. Često zaboravljamo da nije do kvantiteta vode. Ona se ne gubi. Problem je čistoće vode. Ali mora se promijeniti svijest ljudi. Dokle god bacaju zamrzivače u rijeke i peru automobile na obalama istih od pametne eksploatacije nema ništa. Svi pričaju o promjenama klime, a o klimatologiji samo par sati kroz školovanje! Edukacija u sustavu je najvažnija. Ali na početku zakoni i njihova sprovođenja na terenu. To su jedine mogućnosti kojim sustav, odnosno država, mogu i trebaju djelovati”, zaključio je Zubić.

Neplanskom gradnjom, eksploatacijom, nekontrolom vode i izvora stvaraju se veliki problemi. Zato je potrebno više učiti, primjenjivati zakon i raditi na marketingu vode. Sve ovo je ključno da ne bismo tek onda kada izvor presuši shvatili vrijednost vode.

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE

NAJNOVIJE