Portal 072info

Dan bez duhanskog dima: Svaka cigareta skraćuje život za osam minuta

Davnog 31. januara 1982. godine grupa studenata i profesora Medicinskog fakulteta u Tuzli, zajedno sa nekolicinom ljekara osnovala je “Sekciju za borbu protiv pušenja”. Studenti medicine svojim ličnim primjerom postali su pokretači i nosioci akcije preventivnih mjera u borbi protiv pušenja, naročito među djecom i omladinom u bivšoj Jugoslaviji.

Na prijedlog Sekcije 31. januar je proglašen “Danom bez cigarete” i to je postala najmasovnija preventivna aktivnost na ovom području. Poduzet je čitav niz aktivnosti preventivnog karaktera sa ciljem upoznavanja šire javnosti o štetnosti pušenja i njegovim posljedicama na zdravlje.

Od donošenja duhana u Europu stavovi prema njegovoj konzumaciji bili su različiti – od toga da ga se smatralo lijekom za brojne bolesti, do toga da se pušenje kažnjavalo, dok je u prvim desetljećima 20. stoljeća postao društveno prihvatljivom navikom.

Štetni učinci pušenja prvi su puta dokazani prije pedesetak godina. Izvještaj američke zdravstvene službe (Surgeon General’s Report on Smoking and Health) u kojem je pušenje definitivno proglašeno rizičnim faktorom i uzrokom niza bolesti koje znatno smanjuju kvalitetu života i dovode do prerane smrti objavljen je 1964. godine. Od tada su brojne kliničke, laboratorijske i epidemiološke studije u svijetu ispitivale učinke pušenja na zdravlje i potvrdile da konzumiranje duhana i duhanskih proizvoda, i to posebno pušenje cigareta, ali i izloženost duhanskom dimu odnosno tzv. pasivno pušenje, znatno pridonose obolijevanju i prijevremenom umiranju od niza bolesti.

Štetni učinci pušenja, o kojima se posljednjih godina sve više piše, prvi put su dokazani 1952. godine, kada su engleski liječnici R. Doll i A.B. Hill na grupi od 40.000 pacijenata dokazali uzročnu povezanost između pušenja i karcinoma bronha i pluća, te infarkta miokarda i hronične opstruktivne bolesti (HOPB).

“Štetno djelovanje duhanskog dima utiče na sve organe i tkiva. Početak pušenja, broj popušenih cigareta i pušački staž predstavljaju faktor rizika za razvoj velikog broja respiratornih oboljenja a prevashodno HOPB-a i karcinoma pluća. Hronična opstruktivna plućna bolest je četvrti vodeći uzrok smrtnosti u svijetu, a glavni uzrok nastanka ove bolesti je pušenje. HOPB i karcinom pluća predstavljaju najveći javno-zdravstveni problem sa jako visokim troškovima liječenja, visokom stopom invaliditeta i smrtnosti”, kaže dr. med. sci. prim. Suvad Dedić, specijalista Klinike za plućne bolesti UKC Tuzla.

Procjenjuje se da danas u svijetu cigarete puši milijardu i tri stotine ljudi, a iako je teško egzaktno utvrditi štetnost svake cigarete, stručna literatura navodi da svaka popušena cigareta skraćuje život za osam minuta, te da je očekivano trajanje života pušača skraćeno oko 20 godina u odnosu na vršnjaka nepušača. Svjetska zdravstvena organizacija upozorava da svakih osam sekundi u svijetu umire jedan čovjek zbog štetnog djelovanja duhana, a ako se ne zaustave sadašnji trendovi pušenja, do 2030. godine broj umrlih od bolesti vezanih uz pušenje mogao bi se udvostručiti, te dostignuti 10 miliona godišnje. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije Bosna i Hercegovina je zemlja s najvećom učestalošću pušenja.

“Na Klinici za plućne bolesti Univerzitetskog kliničkog centra Tuzla skoro trećina pacijenata, preciznije, njih 600 liječeno je od hronične opstruktivne plućne bolesti, a imali smo 300 novootkrivenih pacijenata sa karcinomom pluća, što predstavlja najveći porast incidence i prevalence do sada. Prema našim istraživanjima glavni uzrok ovih oboljenja je pušenje”, kaže dr. prim. Suvad Dedić i dodaje da je u toku 2012. godine ordinirano 1768 polikemoterapija za karcinom pluća.

Sve više i više zemalja pokušava obuzdati ovu epidemiju zahtijevajući da se na pakovanjima duhanskih proizvoda grafički prikažu opasnosti duhana, što je inicirala i Okvirna konvencija Svjetske zdravstvene organizacije za kontrolu duhana.

Upozorenja na pakovanjima cigareta spadaju među najjače sredstvo odbrane protiv globalne epidemije pušenja, smatraju u UKC Tuzla.

Klix.ba

Podijelite članak