Danka Savić o životu bh. građana u Španiji i odnosima dvije države

Kako žive Bosanci u Španiji, koliko su uvezani, s kojim problemima se susreću pitanja su na koja nam je odgovore dala ambasadorica BiH u Španiji Danka Savić. U razgovoru za Klix.ba Savić nam se odmah pohvalila pozitivnim vijestima kazavši da će u narednim mjesecima biti otvoren počasni konzulat u Alicanteu, za regije Andaluziju, Valensiju i Mursiju.

“Predsjedništvo BiH je na našu incijativu prije nekoliko mjeseci imenovalo počasnog konzula i nedavno je okončana potrebna procedura za potvrđivanje njegovog imenovanja. Novoimenovani počasni konzul Bojan Dozet je rođeni Sarajlija koji danas zajedno sa svojim poslovnim partnerom uspješno vodi advokatski ured u Alicanteu”, govori Savić.

Nadaju se da će otvaranje konzulata pomoći uspostavljanju čvršćih veza između BiH i Španije u ekonomskim, trgovinskim, ali i kulturnim oblastima.

U Španiji ima 1.189 bh. građana

“Bosna i Hercegovina ima veoma malu dijasporu u Španiji. Od oko 3.500 Bosanaca i Hercegovaca koji su došli u ovu zemlju početkom rata u BiH, veći dio njih danas ima špansko državljanstvo. Prema španskim statistikama, ovdje ima 1.18 naših državljana, ali ne postoji nijedno Udruženje naših građana. To i ne čudi, s obzirom na to da je zemlja zaista ogromna, Španija je četvrta po veličini evropska zemlja, a druga po veličini u EU, ima 17 regija i 50 provincija i više od 8.000 općina, a u pojedinim gradovima imamo samo po nekoliko ljudi”, kaže Savić.

Za našu dijasporu je, dodaje, važno pitanje postizanja sporazuma o priznanju vozačkih dozvola, BiH je godinama radila na ovom pitanju.

“Godine 2018. je cijeli posao praktično priveden kraju, ali ipak nije došlo do potpisivanja sporazuma. Ponovo smo tražili da se otvori ovo pitanje i radimo na tome da se ovaj problem riješi”, priznaje ambasadorica.

Kada je riječ o investicijama, prema podacima Centralne banke BiH 2018. godine procenat ulaganja Španije u BiH bio je mali, tek 0,2 posto u ukupnim investicijama. Danas je, s obzirom na trenutnu krizu uzrokovanu pandemijom koronavirusa, situacija još teža.

“Ova godina je za sve veoma loša kada su u pitanju nove investicije. Podsjećam vas da je Španija zemlja koja bi trebala dobiti drugu po veličini pomoć EU iz Fonda za obnovu zbog posljedica koje njena ekonomija ima od pandemije”, ističe Savić.

Kada je riječ o investicijama španskih kompanija u inostranstvu, one su, kaže nam sagovornica, usmjerene uglavnom u sektor telekomunikacija, energetike, automobilske industrije i građevinskih materijala.

“To su oblasti na koje bi se trebalo usmjeriti prilikom prezentacije bh. potencijala za privlačenje stranih investicija. Imali smo krajem prošle godine razgovore o ovoj temi u Barceloni i postojao je interes da ovog proljeća održimo prezentaciju o mogućnostima investiranja u BiH, te izložbu bh. proizvoda, ali zbog pandemije to nije bilo moguće uraditi”, priznaje.

Upravo proteklih dana ponovo imaju niz sastanaka vezanih za ekonomsku diplomatiju.

“S naše strane radimo sve što je u našoj moći da se stvore uvjeti kako bi se postojeća situacija počela mijenjati. To je veliki posao u kojem su diplomatsko-konzularna predstavništva jedna od karika”, kaže Savić.

Uspostava novih aviolinija koje bi povezale Španiju i BiH

Komentarisala je i činjenicu da je nedavno iz Madrida sletio avion u Međugorje, što je za mostarski aerodrom svojevrsno ohrabrenje nakon višemjesečne pustoši.

“To je zaista ohrabrujuće, nadam se da je to početak povratka u ‘normalnost’. Charter aviokompanija Air Horizont iz Zaragoze koja inače posjeduje pet aviona, organizirala je nedavno let iz Madrida za Međugorje i ponovo namjeravaju to uraditi kada se prijavi veći broj hodočasnika. Španija je, kada je riječ o ovoj temi, posebno važna jer zaista ima mnogo ljudi koji žele posjetiti Međugorje, ali i onih koji su već bili i žele ponovo dolaziti. Mi smo krajem prošle godine otvorili temu uspostave novih aviolinija koje bi povezale naše zemlje i namjeravamo nastaviti raditi na tome u narednoj godini”, poručuje Savić.

U Madridu se nalazi sjedište Međunarodnog Vijeća za masline, čiji Bosna i Hercegovina nije član. Imajući u vidu da BiH ima potencijal za razvoj maslinarstva te da je područje Hercegovine, zbog klimatskih uvjeta, posebno pogodno za uzgoj maslina, ambasadorica kaže da čine sve kako bi BiH postala član Međunarodnog Vijeća za masline.

“Početkom ove godine uspostavila sam kontakt s Međunarodnim Vijećem za masline u Madridu, krovnoj instituciji za masline i maslinovo ulje u svijetu. Sve informacije o uvjetima i prednostima članstva u ovoj organizaciji smo dostavili našim institucijama i nadamo se da će BiH izraziti interes za članstvo. Osim toga, BiH je pozvana da kao zemlja promatrač prošlog mjeseca učestvuje u radu Skupštine Vijeća, koja se ove godine, zbog pandemije, održavala u online formatu. Iskustva drugih zemalja pokazuju da članstvo donosi brojne koristi”, konstatuje Savić.

Po potrebi, u zemlje koje su članice, Vijeće šalje svoje stručnjake kako bi pomogli razvoj maslinarstva. Ova organizacija okuplja zemlje koje sve zajedno čine 94 posto proizvodnje maslinovog ulja u svijetu.

“Njeni su članovi Argentina, Egipat, Alžir, Albanija, sve članice Evropske unije, Gruzija, Iran, Izrael, Jordan, Libanon, Libija, Crna Gora, Maroko, Država Palestina, Tunis, Turska i Urugvaj. Članstvo, između ostalog, osigurava ekspertsku pomoć, davanje stipendija za studente koji su zainteresirani za usavršavanje u oblasti maslinarstva, učestvovanje na takmičenjima i slično. Njihov rad se u osnovi svodi na oblasti vezane za hemijske supstance u maslinarstvu, ekonomski aspekt maslinarstva, promociju uzgoja maslina, tehnologiju proizvodnje i okoliš”, pojasnila je Savić.

Klix.ba

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE