“Đavo je u detaljima”: Zašto Dodik insistira da sjedište Višeg suda bude u Banjoj Luci

Zakon o sudovima je jedan od najvažnijih političkih pitanja državne vlasti. Iako je njegovo usvajanje bilo planirano prije nekoliko mjeseci, još uvijek se radi na usaglašavanju.

Spomenuti zakon ima nekoliko spornih tačaka, a dvije su ključne. Prva je nadležnost Suda BiH koji se osniva, a druga je sjedište Višeg suda. Viši sud bi trebao imati apelacionu nadležnost, odnosno trebao bi odlučivati o konačnim presudama u svim predmetima koji prvobitno budu presuđeni na Sudu BiH, kao prvostepenoj instanci.

Državnoj vlasti je važno usvajanje ovog zakona jer bi na taj način poslali poruku Evropskoj uniji da su napravili korak naprijed u procesu dobijanja statusa pregovarača sa EU, ali i zbog finansijskih benefita reformi. Međutim, brojni stručnjaci su već ranije iskazali neslaganje s predloženim zakonom.

Na posljednjem sastanku državne vlasti u Istočnom Sarajevu rečeno je da je postignut dogovor da se ubrzo usvoji Zakon o sudovima BiH te Zakon o sprečavanju pranja novca, koji je izuzetno važan kako BiH ne bi završila na crnoj listi Moneyvala.

Sada se postavlja pitanje šta je to konkretno dogovoreno, odnosno da li je iz Istočnog Sarajeva prije dva dana poslana samo politička poruka ili se pregovaralo o detaljima. Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković danas je kazao da su stavovi približeni te da se “peglaju detalji” i da bi spomenuti zakon u parlamentu trebao biti krajem mjeseca.

Sada se nameće pitanje u kojem dijelu su približeni stavovi, ako se zna da postoje različita gledišta u vezi sjedišta Višeg suda kojeg podrazumijeva novi zakon.

Istočno Sarajevo ili Banja Luka

Stranke Trojke se zalažu da sjedište novoformiranog Višeg suda bude u Istočnom Sarajevu, dok je zahtjev SNSD-a da taj sud bude u Banjoj Luci. Troškovi putovanja su samo jedan segment priče, ali Milorad Dodik vrlo dobro zna da bi Viši sud u Banjoj Luci značio da će biti manja zainteresiranost sudija iz Sarajeva da se prijave na konkurs ili da rade u Banjoj Luci. To njemu sužava prostor da u novoformiranom državnom sudu potencijalno ima veću kontrolu nad sudijama.

U praksi, ako naprimjer Milorad Dodik na Sudu BiH prvostepeno bude osuđen, hipotetički, Viši sud kao apelacioni bi donio pravomoćnu presudu. U kontekstu neminovnog utjecaja politike na pravosuđe sjedište suda se ne može zanemariti.

S druge strane Zakon o sudovima BiH tretira i pitanje nadležnosti Suda BiH. A s obzirom da postoje kritike da se novim zakonom smanjuju nadležnosti Suda BiH, to je još jedno od važnih detalja u pregovorima.

O nadležnostima

U nacrtu spomenutog zakona je predviđeno da je Sud BiH nadležan za krivična djela koja su počinjena na području dva entiteta ili na području jednog entiteta i Brčko Distrikta.

To u praksi znači da naprimjer predmet “Respiratori” ne bi mogao biti vođen pred Sudom BiH već samo pred Kantonalnim sudom u Sarajevu. To je slučaj i sa drugim kantonima. A krivična djela počinjena u RS-u sudili bi sudovi iz tog entiteta.

“Nadležnost Suda BiH je doista smanjena jer da nije smanjena zašto je uopće bilo potrebno mijenjati odredbu koja se odnosi na nadležnost i definiciju gdje je krivično djelo počinjeno? Ali, nisu rekli ništa za krivična djela koja su počinjena na području jednog entiteta, bez obzira na uvjete koje postavlja zakon i tu nije moguća nadležnost Suda BiH odnosno za djela koja su počinjena na području jednog entitet, a koja su inače kao krivična djela opisana u krivičnom zakonu entiteta. Ako su opisana u krivičnom zakonu entiteta i počinjena na području entiteta onda nije moguće da Sud BiH ima nadležnost za vođenje postupka”, izjavio je ranije za Klix.ba advokat Asim Crnalić.

S obzirom da se vrlo rijetko radi o krivičnim djelima koja su počinjena u oba entiteta, ovo pitanje još više dobija na značaju.

“Političari stvaraju teritorijalni okvir za isključenje svoje krivične odgovornosti. Oni će, ako ni preko čega drugog, onda preko finansiranja utjecati na rad sudova”, poručio je Crnalić.

Uostalom, predviđeni Viši sud bi bio nadležan za pravosnažne presude koje dolaze sa Suda BiH i ne bi odlučivao o presudama entitetskih sudova. Stoga se postavlja pitanje koliko je to uopšte reformski korak.

Klix.ba