Delta varijanta mogla bi ostaviti hiljade ljudi s dugotrajnim COVID-om

Odluka o ukidanju preostalih COVID ograničenja sljedećeg ponedjeljka u Engleskoj – dok slučajevi Delta varijante rastu – kako piše Guardian, očekuje se da će ‘pojačati’ epidemiju i gurnuti naciju u ono što je jedan od vodećih znanstvenika nazvao “neistraženi teritorij” u smislu broja ljudi koji će patiti od dugotrajnog COVID-a.

Ministrima je rečeno da očekuju najmanje jedan do dva miliona zaraza koronavirusom u narednim sedmicama. I dok će masovno vakcinisanje – dramatično smanjiti udio hospitaliziranih i umrlih, ova val će stotine hiljada mlađih ljudi ostaviti s dugotrajnim zdravstvenim problemima, tvrde naučnici.

Poznat i kao post-COVID sindrom, dugotrajni COVID opisuje više od desetak simptoma koji mogu trajati mjesecima nakon pozitivnog testiranja na koronavirus. Mnogi pacijenti dugo poslije osjećaju umor, iscrpljeni su i teško dišu, imaju bolove u prsima, poteškoće sa spavanjem i probleme s pamćenjem i koncentracijom, koji se često nazivaju “moždana magla”.

Sve verzije

Danny Altmann, profesor imunologije na Imperial Collegeu, kaže da dokazi iz više zemalja sugeriraju da značajan broj ljudi koji dobiju COVID – bez obzira znaju li da su zaraženi ili ne – riskira razviti dugotrajnije bolesti.

“Iz svake verzije COVID-a koju smo dosad vidjeli na planeti, imamo pravilo da svaki slučaj, bez obzira je li asimptomatski, blag, težak ili hospitaliziran, podrazumijeva rizik od 10 do 20 posto da se razvije dugotrajni COVID”, rekao je.

S obzirom na to da je zdravstveni sekretar Sajid Javid upozorio da infekcije COVID-om mogu uskoro doseći i broj od 100.000 dnevno, Altmann kaže da je razumno očekivati da će se 10.000 ili 20.000 tih slučajeva pretvoriti u dugotrajni COVID.

“Ne razumijemo kamo smo krenuli jer smo na uistinu neistraženom teritoriju, ali znamo dovoljno da znamo da to izgleda prilično ozbiljno i prilično zastrašujuće.”

Niko zapravo ne zna što uzrokuje dugotrajni COVID. Mnogi istraživači sumnjaju da je to niz različitih stanja s kombinacijom temeljnih uzroka. Neke bolesti mogu biti uzrokovane oštećenjima ćelija, poput ožiljaka na plućima, koje virus ostavi kada zarazi tkiva. Druga je mogućnost da se virus zadržava i stvara male spremnike, na primjer u crijevima.

No, pojačavaju se dokazi da je velik dio dugotrajnog COVID-a vođen utjecajem virusa na imunološku odbranu. Čini se da remeti dijelove imunološkog sistema jednako kao i mononukleoza. A može potaknuti i stvaranje loših antitijela poznatih kao “autoantitijela” koja se ne uspijevaju boriti protiv virusa i umjesto toga se bore protiv tijela.

Istraživanje

Nedavno istraživanje britanske višeinstitucijske studije o oporavku pokazalo je da je dugotrajni COVID bio znatno češći u srednjoj dobi (17%) nego ko mlađih ljudi (7,8%). No, dugi je COVID kod nekih daleko teži od drugih: oko 1,2 posto 20-godišnjaka i 4,8 posto sredovječnih ljudi reklo je da je njihova bolest dovoljno ozbiljna da utječe na njihovu svakodnevnu rutinu.

Studija je utvrdila kako je utvrđeno da žene imaju 50 posto veću vjerojatnost da će razviti simptome od muškaraca, a osobe s astmom imaju 30 posto veću vjerojatnost da će razviti to stanje od onih bez povijesti bolesti. 

Doktorica Claire Steves, epidemiologinja i viša autorica studije na King’s Collegeu u Londonu, rekla je kako cjepiva pružaju nadu za zaštitu ljudi i od dugotrajnog, ali i akutnog COVID-a.

U radu koji će biti objavljen kasnije ove sedmice, Steves i njezini kolege pokazuju da vakcinacija značajno smanjuje rizik od dugotrajnog COVID-a.

“Vidimo vrlo jasno smanjenje rizika od dugog COVID-a u svim dobnim skupinama ako ste primili dvije doze vakcine”, rekla je.