Demograf: Broj stanovnika u Srbiji najmanji od Drugog svjetskog rata

“Rezultati ovogodišnjeg popisa pokazat će da u Srbiji ima sigurno pola miliona ljudi manje nego 2011. godine. To je nešto što već znamo na osnovu vitalne statistike (podataka o umiranju i rađanju) koja se u kontinuitetu prati. Na ovaj broj možemo dodati između 100.000 i 200.000 ljudi koji nisu u zemlju godinu i duže dana. Međutim, i ako dođemo do toga da sada ima 700.000 manje stanovnika nego na prethodnom popisu, taj broj neće biti najdramatičniji podatak, mnogo će alarmantniji biti podaci o tome ko je podnio najveći teret depopulacije, odnosno kako su određeni dijelovi Srbije izgubili ogroman broj stanovnika”, kaže za Danas demograf Vladimir Nikitović, naučni savjetnik u Institutu društvenih nauka.

Ako bi se ispostavilo da u Srbiji sada živi 700.000 ljudi manje nego 2011. godine, to bi značilo da zemlja ima najmanji broj stanovnika još od Drugog svjetskog rata. Nikitović, ipak, podsjeća da je Srbija u „depopulaciji već 20 godina, 30 godina smo u negativnom prirodnom priraštaju“.

„To su procesi koji se jako sporo mijenjaju i nastavit će se i narednih decenija“, navodi Nikitović.

Sagovornik Danasa dodaje i da će migracije nastaviti da teku svojim tempom, pogotovu u situacijama kada dražave koje su glavne destinacije za ljude sa ovih prostora – poput Njemačke, rade na tome da privuku radnu snagu koja im nedostaje.

Problem je, međutim, činjenica što popis nekada više nekada manje precizno uspije da predstavi stvarno stanje stvari u ovoj oblasti, pa kako Nikitović kaže, treba sa rezervom i uzeti konačne podatke.

„Popisivač treba da popiše ljude koji nisu tu duže od godinu dana na osnovu izjava članova domaćinstva, a uvijek je klizav teren kada se oslanjate na nečiju izjavu. Također – negdje su cijele porodice otišle, pa nema ko da pruži podatke. U prošlom popisu imali smo 300 i nešto hiljada ljudi koji su bili odsutni iz zemlje duže od godinu dana, a 2002. godine taj broj je iznosio preko 400.000 što se nije pokalpalo sa podacima iz statistike glavnih destinacija gdje ljudi iz Srbije odlaze“, navodi Nikitović.

Sagovornik Danasa očekuje i da će popis pokazati da su regioni koji su i u prethodnom periodu gubili najviše stanovnika nastavili u istom depopulacionom pravcu.

On stoga podsjeća na podatke do kojih se došlo u nedavno urađenoj studiji „Ljudski razvoj kao odgovor na demografske promjene“, a gdje je pokazano da će do polovine vijeka Beograd izgubiti 3,8 posto stanovnika, Vojvodina 19,4 posto, južna i istočna Srbija ostat će bez 33,4 posto, a jugoistočna Srbija preko 40 posto stanovnika.

„Ako se nastave postojeći trendovi u stopama rađanja i doživljenja (što podrazumijeva njihovo blago poboljšanje), 18 od 25 oblasti u Srbiji bi do 2100. godine izgubilo više od polovine svog stanovništva. Borska oblast bi čak dočekala kraj ovog vijeka bez mladog stanovništva, što je već sada slučaj sa nekim naseljima u tom području. Čak i kada bi se ostvario scenario visokog fertiliteta, koji podrazumijeva idealno sprovođenje politika usmjerenih ka povećanju broja rođenih, u 12 od 25 oblasti bi se broj stanovnika više nego prepolovio do 2100. godine“, konstatuje također izvještaj.

„To je ono što bi zapravo trebalo najviše da zabrine. Dijelovi zemlje u koje se ne ulaže, ili koji se samo iskorištavaju, ostaju bez ljudi. Neravnomjeran ekonomski razvoj uvijek prati ovakva demografska slika“, zaključuje Nikitović.